Manje od godinu dana od početka radova, a poslije zimske pauze u gradnji, na brdu Ivovik, na području Tomislavgrada i Livna, već su ‘nikle’ prve vjetroturbine. Polovina od 20 planiranih vjetroagregata istoimenog projekta u potpunosti je podignuta. Planirano je da zavrte svoje lopatice krajem godine, kada vjetropark bude pušten u probni rad.
Podizanje vjetroturbina jedan je od najzahtjevnijih segmenata gradnje, posebno u slučaju projekta Ivovik, koji se nalazi u brdovitom području, što otežava rukovanje mašinerijom i skladištenje opreme. Pritom se mora beskompromisno voditi računa o sigurnosti svih učesnika u procesu i relevantnim propisima i zahtjevima. Podizanje vjetroturbina ovisi o više faktora, uključujući vremenske uslove i sigurnost pri rukovanju mašinerijom, koja uključuje bager, valjak, utovarivač, dizalice – ukupno 18 mašina. Svaka od njih ima upotrebnu dozvolu, opremljena je zvučnim i svjetlosnim signalima za upozorenje i svaki radnik na građevinskim mašinama je obučen za rad na njima. Od početka gradnje u julu prošle godine do danas, na projektu nije zabilježen niti jedan slučaj povrede ili incidenta na gradilištu.
Za podizanje tornja turbine također su potrebne određene predispozicije, kao što su brzina vjetra manja od 10 m/s, za lopatice ispod 8 m/s. Vjetar, koji je u fazi eksploatacije pokretač vjetroturbina i pretvara kinetičku energiju u mehaničku, može predstavljati izazov i prepreku u samoj fazi izgradnje. Najkraći vremenski period za montiranje jedne vjetroturbine je 5,5 dana. Sam toranj se sastoji od 4 komponente, te od gondole, generatora, glavčine i 3 lopatice, svaka po 68 metara. Vrhovi lopatica obojeni su crvenom bojom, kako bi bile uočljivije pticama.
Relevantne studije, predviđene zakonom i rađene prije same gradnje, pokazale su da projekat Ivovik neće negativno utjecati na uobičajene aktivnosti ptica i šišmiša u okolini. Osim toga, energija vjetra ne iscrpljuje prirodne izvore, što je čini održivom za buduće generacije.
Do sada su na projektu Ivovik u potpunosti završene pristupne ceste, platforme, temelji većine turbina, 10 vjetroagregata, dok su trafostanica i kontrolna zgrada u izgradnji. Uz poštivanje visokih standarda zaštite na radu, i povoljan vjetar, puštanje u trajni pogon očekuje se na proljeće 2024. Projicirano je da će Ivovik u narednih 25 godina svoga rada na godišnjem nivou proizvoditi 259 GWh, dovoljno da se čistom energijom opskrbi 100 hiljada domaćinstava.
Prema Globalnom vijeću za energiju vjetra (GWEC), energija vjetra smanjuje globalne emisije ugljika za više od milijardu tona svake godine. Vjetroelektrana Ivovik smanjit će emisiju ugljika za 240.000 tona godišnje. Ovo je posebno važno za Bosnu i Hercegovinu, koja slijedi politike EU-a u polju energije i klime, te je preuzela obaveze dekarbonizacije i postizanja ugljične neutralnosti do 2050. godine. Kada bude završena, vjetroelektrana Ivovik doprinijet će 84 MW kapaciteta zelene energije na mrežu BiH. Električna energija proizvedena u ovoj elektrani trebala bi se prodavati domaćim elektroprivredama.
Realizacija projekta VE Ivovik znači iskorištavanje ogromnih potencijala za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, smanjenje negativnog utjecaja na okoliš, te značajan doprinos razvoju domaće privrede, ne samo kroz zapošljavanje, nabavku materijala, već i na ime raznih naknada koje firma isplaćuje u budžete na više nivoa.
Za potrebe projekta izgrađeno je više od 10 km pristupnih i pomoćnih cesta, u četiri dionice. U procesu je korišteno 1.250 tona čeličnih šipki, 8.650 m³ betona, 460.000 litara dizela – sve nabavljeno lokalno. U projekt je izravno ili neizravno uključeno nekoliko domaćih firmi i agencija kroz razne usluge, poput nadzora ili pravnih savjeta, a izvođači angažuju desetke podizvođača. Nakon završetka izgradnje planirano je angažiranje domaćih firmi za održavanje i upravljanje, prognoziranje, balansiranje i slično. Ovo pokazuje opredjeljenje projekta podršci i promicanju ekonomskog razvoja u Bosni i Hercegovini.
Podsjetimo, Ivovik je prva kineska investicija u BiH. Većinski vlasnici su dvije državne firme: PowerChina Resources i Genertec, koje kotiraju visoko na svjetskim listama najboljih građevinskih, projektantskih i investicijskih kompanija. Do sada su kineske firme bile angažirane na izgradnji cesta, mostova i energetskih projekata, ali ne kao investitori. Nadalje, projekt Ivovik oslikava rastući interes Kine za industriju obnovljive energije izvan njenih granica. Projekt također pokazuje potencijal za međunarodnu saradnju za postizanje obostrano korisnih ciljeva, kao što je promicanje čiste energije i doprinos održivijoj budućnosti. Uz uspješan završetak ovog projekta, možemo se radovati inovativnijim i utjecajnijim inicijativama za obnovljivu energiju u BiH i šire.
Paralelno sa izgradnjom ove vjetroelektrane, Ivovik gradi i veze s ljudima koji žive na području ovog projekta. Planirane su i realizirane razne aktivnosti, uključujući donacije lokalnoj školi i udruzi za zaštitu divljih konja u Livnu. Za ovu 133 miliona eura vrijednu investiciju Ivovik je već u decembru prošle godine dobio priznanje Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA), za jednog od najznačajnijih investitora. Najveće priznanje ipak bi bilo da ovaj projekt obnovljivih izvora energije bude primjer koji će drugi slijediti i dati svoj doprinos za zeleniju budućnost i ljepšu Bosnu i Hercegovinu.
