Čovječanstvo je na korak do toga da dostigne limit onoga što naučnici nazivaju granicom u kojoj planeta Zemlja može da podnese ljudske potrebe. Prešli smo sedam od osam sigurnih granica, pokazuje najnoviji izvještaj. Čovječanstvo je prešlo sedam od osam sigurnosnih granica, odnosno sposobnosti Zemlje da podrži ljudske potrebe.
Prema pisanju AP, ovaj koncept je preispitan u novijoj studiji koja istražuje kako promjene klime, ekosistema i drugih faktora neproporcionalno utječu na ranjive zajednice. Novu studiju, koja je objavljena 31. maja u časopisu Nature, uradila je međunarodna grupa naučnika „Earth Commission”. Oni su se u studiji bavili klimom, onečišćenjem zraka, kontaminacijom vode fosforom i dušikom zbog prekomjerne upotrebe gnojiva, zatim zalihama podzemne vode, kao i svježom površinskom vodom, te netaknutim prirodnim okolišem, kao i prirodnim i ljudskim djelovanjem na okoliš.
Studija je pokazala da jedino onečišćenje zraka nije bilo na globalnoj razini opasnosti, uprkos tome što, prema procjenama, uzrokuje 4,2 miliona smrti godišnje. Ideju o sigurnim granicama planete naučnici su istraživali 2009. godine, a neki od njih učestvovali su i u najnovijoj analizi, poput klimatologa Johana Rockströma s Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime.
2009. godine, u časopisu Nature, objavljen je rad koji je pokazao da je čovječanstvo prešlo tri od devet „granica Zemljinog sistema”. Ovaj termin podrazumijeva granice onoga što naša planeta može podnijeti prije nego što je ljudske aktivnosti učine nenastanjivom.
Način i količina potrošnje čovječanstva odražava se na širok raspon planetarnih sistema koji ovise jedni o drugima u smislu održivosti. To znači da, poput efekta domina, nestabilnost u jednom ima snažan utjecaj na druge sisteme u nizu, pri čemu se stvara niz granica, čije prekoračenje može uzrokovati ozbiljne probleme.
Svijet se zagrijao za 1,2oC od industrijalizacije. Uz zagrijavanje od 1,5oC može se očekivati da će se više od 200 miliona ljudi — uglavnom iz siromašnih, ranjivih i marginaliziranih zajednica, pogotovo onih na Globalnom jugu — suočiti s vrućinom bez presedana. Međutim, klimatske promjene nisu jedini problem.
Zbog načina na koji naša vrsta troši resurse planete – klima, biosfera, ciklus vode, atmosfera i ciklus hranjivih tvari na Zemlji, već su opasno izbačeni iz ravnoteže za većinu svjetske populacije.
„Kad bi naša planeta imala ljekarski pregled, ljekar bi rekao da je Zemlja trenutno prilično bolesna, i to u smislu mnogo različitih područja ili sistema, a ta bolest, također, utječe na ljude koji žive na Zemlji”, kazala je Joyeeta Gupta, istraživačica klimatske politike i koautorica studije.
Naravno, postoje poteškoće u postavljanju numeričkih vrijednosti prilikom integracije ideja iz prirodnih i društvenih nauka. Ali, ako su otkrića i približno tačna, nema vremena za gubljenje, poruka je studije.
„Ovo je uvjerljiv i provokativan dokument, naučno utemeljen u metodologiji i važan za prepoznavanje dimenzija u kojima se naša planeta približava rubu granica koje bi nas bacile u nepovratna stanja”, rekla je Indy Burke, dekanesa Yale School of Environment u izjavi za AP.