Za tri sedmice na naplatu stiže bečka berza. U Republici Srpskoj sakuplja se 320 miliona KM koje stranim kreditorima moraju biti isplaćene u jednom danu. Da ne bi plate i penzije bile ugrožene, pomoć se traži kod domaćih banaka. Raspisana je nova emisija obveznica od čak 210 miliona maraka. Sve po duplo skupljoj kamati nego što se zadužuje Federacija BIH.
U kasi Republike Srpske broji se sitno do 28. juna. Po mnogima dana D, ključnog za ocjenu fianansijske stabilnosti entiteta. Za šest dana održaće se 77. emisija trezorskih zapisa. Za tačno dvije sedmice, zaduženje petogodišnjim obveznicama od čak 210 miliona KM na banjalučkoj berzi. Spas se traži kod domaćih banaka, po kamati od čak 6,1 %.
“Kamatna stopa jeste ta koju ste rekli. Ona je jednostavno ta kamatna stopa na prostoru Republike Srpske. Federacija je bila malo pametnija u proteklom vremenu i nije dozvolila da sve banke budu privatizovane. Napravila je i ostavila svoju Razvojnu banku koja diktira kamatne stope u drugom entitetu”, kazao je Radovan Višković, premijer RS.
Za 210 miliona vraćaće se 50 miliona kamate više. Federacija BIH po istom osnovu zaduživala se po skoro duplo nižim kamatama od 3,8%. Zbog svega je javni dug RS dostigao onaj federalni.
“Ovo podgrijava stare priče da taj novac koji RS posuđuje je zapravo novac nekih tajkuna bliskih vašoj vladi, čak i ljudi iz samog vrha vlasti, da oni na taj način ubacuju svoj novac i zarađuju na leđima RS”; kazao je Igor Crnadak, PDP.
Ili građana, koji su sve više opterećeni. Ako se gleda tek objavljeno stanje javnog duga u oba entiteta, stanovnik RS per capita je zadužen preko 5 100 KM, dok je pojedinac u Federaciji opterećen sa oko 2,940 KM.
Na domaćem tržištu tako se traži 210 miliona KM, a sve bi moglo bi okončano tik pred rok za plaćanje rate na Bečkoj berzi od 320 miliona KM. Putovanja zvaničnika u Rusiju i Kini, nisu rezultirala niti jednim feningom u entitstkoj kasi, dok mnogi vjeruju u pomoć određenih mađarskih fondova.
S istoka nije donio novac, ali jeste optužbe na račun zapada. Predsjednik RS svojim riječima objasnio je kako su sankcije Rusiji i blokada poslovanja u SWIFT-u, onemogućile dotok novca.
“Svi transferi koji idu prema nekim državama moraju da idu preko transakcionih računa koje drže zapadne banke, koje odlučuju da li hoće da nešto puste, ili neće, bez obzira što se radi o vašem novu. To je jedna kolonijalna situacija”, kazao je prošlog mjeseca Milorad Dodik, predsjednik RS.
Veliki kreditni novac jasno je, ne može stići u koferima.
“Pa, ne da su samo zapadne slavine zavrnute, zavrnute su i istočne. Iako su se velike nade polagale u posjetu premijera Pekingu, predsjednika Moskvi. Oni sada traže drugi izlaz. U najvećoj emisiji obveznica u istoriji od preko 200 miliona KM. Ali to znači da penzije i plate u RS zavise od dobre volje bankara”, smatra za N1 Siniša Vukelić, urednik poslovnog portala Capital.
Ukupna rata za ranije dugove koje Republika Srpska mora ove godine da isplati je oko 1,1 milijardu maraka, što je skoro petina budžeta.