NATO će imati 300 hiljada vojnika u visokom stepenu pripravnosti koji će braniti svaku stopu savezničkog teritorija od bilo kakve prijetnje, izjavio je u petak glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg nakon završetka dvodnevnog sastanka ministara odbrane država članica.
“Danas su ministri razmatrali naše nove regionalne planove. Prvi put od završetka hladnog rata, u potpunosti povezujemo našu kolektivnu odbranu, planiranje naših snaga, naših sposobnosti te komandovanje i kontrole”, rekao je Stoltenberg.
“Kao rezultat toga, NATO će imati više od 300 hiljada vojnika u visokom stepenu pripravnosti, potpomognute znatnim zračnim i pomorskim sposobnostima kako bi branili svaki pedalj savezničkog teritorija od bilo kakve prijetnje”, rekao je glavni sekretar.
Istovremeno, Reuters javlja, pozivajući se na neimenovani diplomatski izvor, da ministri nisu uspjeli postići saglasnost o novim reginalnom planovima, da je Turska blokirala odluku zbog teksta koji se odnosi na geografske lokacije, uključujući i Kipar. Riječ je tajnim vojnim planovima s pojedinostima kako bi Savez odgovorio na neki ruski napad.
Stoltenberg je rekao da su se ministri približili dogovoru, a Reuters navodi izjavu neimenovanog diplomate da postoje izgledi da se pronađe rješenje prije samita u Vilniusu. Sastanak ministara odbrane održan je u okviru priprema za predstojeći sastanak na vrhu čelnika zemalja NATO-a, koji će se održati 11. i 12. jula u Vilniusu, glavnom gradu Litvanije.
NATO i Ukrajina
Glavna tema i na ministarskom sastanku i na samitu bit će Ukrajina i daljnja podrška saveznika toj zemlji u odbrani od ruske agresije. Stoltenberg je rekao da su ukrajinske snage pojačale operacije na terenu, da stalno napreduju, ali i da su suočene s teškim terenom, ukopanim ruskim trupama i da vode žestoke borbe.
“Ključno je da mi pojačamo našu podršku Ukrajini”, rekao je Stoltenberg i pozdravio najavu Danske i Nizozemske da pokrenu inicijativu za obuku ukrajinskih pilota na borbenim avionima F-16.
Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija isporučit će Ukrajini stotine protuzračnih reketa srednjeg dometa. Saveznici su, također, obećali veću podršku u okviru sveobuhvatnog paketa pomoći NATO-a, a njihovi doprinosi dosegnuli su do sada 500 miliona eura. Također se radi na višegodišnjem paketu pomoći za ukrajinske snage sigurnosti i odbrambeni sektor kako bi postale interoperabilne s NATO-om. Na političkom planu uspostavit će se Vijeće NATO-Ukrajina, u kojem će Ukrajina biti ravnopravna s ostalom 31 članicom NATO-a.
Historija se ne smije ponoviti
Stoltenberg je rekao da NATO ostaje privržen politici otvorenih vrata, da je budućnost Ukrajine u NATO-u te da Rusija ne može imati veto u vezi s tim.
“Ne znamo kada će rat završiti, ali kada završi, moramo imati okvir koji će garantovati buduću sigurnost Ukrajine i osigurati da se historija ne ponavlja”, rekao je Stoltenberg.
Ministri su, također, razmotrili akcijske planove NATO-a za jačanje odbrambene industrije, jačanje kapacitea i povećanju interoperabilnosti. Stoltenberg je rekao kako očekuje da će saveznici u Vilniusu dogovoriti da izdvajanje za odbranu bude najmanje dva posto BDP-a.
NATO bi na samitu u Vilniusu trebao izabrati novog glavnog sekretara nakon isteka mandata Norvežanina Jensa Stoltenberga. Međutim, sve više se spominje da bi Stoltenbergu ponovno mogao biti produžen mandat jer očito nije pronađen kandidat o kojem bi postojala saglasnost svih članica. Stoltenberg je na novinarsko pitanje o tome rekao da ne traži produženje mandata koji istječe u augustu.
