Imale su samo 13 i 15 godina. Htjele su živjeti, nešto doživjeti, bile u potrazi za ekstazom. I sad su mrtve. U oba slučaja je uzrok smrti vjerojatno predoziranje ecstasyjem. Smrtni slučajevi kao posljedica konzumiranja te droge nisu rijetkost. I 2017. je pažnju javnosti izazvala smrt jedne mlade Amerikanke, koja je preminula u berlinskom klubu Berghainu.
Svaka smrt je tragična. No, u statistikama Saveznog ureda za borbu protiv kriminala (BKA) ecstasy se nalazi na posljednjem mjestu uzroka smrtnih slučajeva kao posljedice konzumacije ilegalnih droga. U tri godine (2020.-2022.) BKA je registrirao 27 slučajeva. Pritom je ecstasy jedna od najčešće konzumiranih ilegalnih droga u Njemačkoj. Po navodima Epidemiološkog istraživanja ovisnosti (ESA), jedan od 100 ispitanika u starosnoj skupini 18-64 godine u posljednjih je 12 mjeseci konzumirao ecstasy.
Simptomi predoziranja
Savezna centrala za zdravstveno prosvjećivanje (Bundeszentrale für gesundheitliche Aufklärung, BZgA) na internetu preko stranice drugcom.de informira o drogama, te upozorava na opasnosti od konzumacije ecstasyja. Spominje se ubrzani rad srca, porast tjelesne temperature, osjećaj isušivanja tijela, prestanak rada bubrega i jetre, odnosno kolaps krvotoka. Na toj web-stranici se izričito upozorava na smrtne slučajeve povezane s konzumiranjem ecstasyja, „uglavnom kao posljedice pregrijanosti i posljedičnog prestanka rada bubrega i jetre“.
Stranica drugcom ujedno pojašnjava i zbog čega posebice partijaneri često posežu za ovom sintetičkom vrstom droge: “Ecstasy ima stimulativne efekte izvorne tvari koja se zove amfetamin. Konzumenti se osjećaju budnima i aktiviranima.” Ali prije svega drugcom nabraja i ostale efekte “koje se doživljava ugodnima”. A to su “osjećaji sreće i ljubavi”, odnosno “osjećaj blizine s drugim ljudima”. Kao stvoreno dakle za proplesati noći u nekom disko-klubu.
Doza je odlučujuća
Doza je ono što čini razliku između otrova i lijeka, to je već u 16. stoljeću napisao njemački liječnik Paracelsus. Smrt dviju djevojčica na sjeveru Njemačke se dogodila baš u istom tjednu u kojem američka agencija FDA (Food and Drug Administration) objavljuje svojevrsni vodič za istraživanja psihodeličnih droga, u kojem određenu ulogu igra upravo i ecstasy. U SAD-u se naime tu tvar već nekoliko godina uspješno koristi u tretmanu PTSP-a (posttraumatskog stresnog poremećaja) kod vojnih veterana. Ali, naravno, uz „sigurno“ doziranje i bez opasnih dodataka.
Onaj tko se drogom opskrbljuje na crnom tržištu, nema tu sigurnost. A u svom novom izvještaju je Europska agencija za promatranje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) sredinom lipnja zaključila kako pilule ecstaysja kojima se ilegalno trguje sadrže „i dalje povijesno gledajući visok udio katalizatora“. Autori tog izvještaja konstatiraju:
“Postoji mogućnost da raspoloživost jačih proizvoda povećava rizik zdravstvenih problema do kojih dolazi zbog konzumacije tih tvari.”
Što je Drug-Checking?
Ljeto je tradicionalno vrijeme kada se održavaju razni festivali. Na popularnom techno-festivalu “Fusion” na sjeveroistoku Njemačke su se, sudeći po agencijskim izvještajima, već pojavile iste tablete kao one koje su dvije djevojčice otjerale u smrt. Radi se o tabletama ecstasyja koji se naziva “Blue Punisher”. Partijaneri su upozoreni na rizike. U Berlinu se 8. srpnja održava novo izdanje “Loveparade”, na kojem će vjerojatno sudjelovati stotine tisuća ljudi željnih zabave, uključujući i ogromnu konzumaciju ecstasyja. Često bez ikakvog znanja što se uopće guta.
No, od početka lipnja konzumenti mogu besplatno testirati svoje ilegalne tvari koje su kupili na crnom tržištu. Nakon višegodišnje diskusije i dugotrajne pripreme konačno je započeo proces takozvanog “Drug-Checkinga”. U okviru tog postupka se analiziraju sastojci droge, a cilj je otkrivanje mogućih „onečišćenja“. U roku od tri dana je rezultat analize gotov.
“Da smo već imali široko rasprostranjen Drug-Checking, i da je to bilo poznato i komunicirano, možda smo mogli spriječiti tragične nesreće”, smatra toksikolog i stručnjak za droge Fabian Pitter Steinmetz u kontekstu tragične smrti dviju njemačkih tinejdžerica.
U Berlinu je već u prvim tjednima potražnja za tim testovima bila tako velika da se mnoge uzorke jednostavno nije moglo preuzeti i analizirati. Sudeći po dosadašnjim rezultatima, trećina predanih tvari je bila ili predozirana ili su u njima bile i neke druge tvari.
Liječnici koji vode skrb o djeci i mladima odmah nakon početka tog testiranja zatražili su proširenje kapaciteta projekta, s ciljem prevencije. Najmanje četiri druge savezne zemlje žele slijediti primjer Berlina i također uvesti mogućnost besplatnih testova droge. To bi se trebalo omogućiti novim zakonom koji bi ubuduće omogućio etabliranje takvih testova na području cijele Njemačke. Bundestag je već usvojio taj zakon, a čeka se „blagoslov“ Gornjeg doma (Bundesrat).
Kako do Drug-Checkinga?
Stručnjak za droge Steinmetz smatra ipak da je važno omogućiti i mladima pristup Drug-Checkingu. “Pogotovo zbog toga što mladi znaju relativno malo o tim proizvodima“, a dodaje i kako mladi nemaju često priliku da sudjeluju u izravnom savjetovanju o ovoj temi. Za njemačkog toksikologa je Drug-Checking osim toga i dobra prilika da se dobiju spoznaje o tome kako funkcionira drogeraška scena – a prije svega kako konzumenti dolazi do droge? “Socijalni radnici ili ljudi koji rade kao savjetnici po pitanju droga praktički nikada ne stupe u kontakt s konzumentima takozvanih party-droga”, kaže Steinmetz za DW:
“Većina ljudi koji vikendom uzimaju te party-droge nema problematičan konzum. No svejedno bi se preko savjetovanja i njima moglo pomoći da se spriječe mogući problemi u budućnosti, odnosno minimizira opasnosti konzumacije.“
(Deutsche Welle)
