Visoki predstavnik Christian Schmidt u svome obraćanju na komemoraciji povodom 28. godišnjice u Srebrenici najavio je da će najvjerovatnije unaprijediti zakon o zabrani negiranja genocida kojeg je nametnuo Valentin Inzko.
“Moramo razumjeti i moramo žalovati. Lekcije Srebrenice se nikada ne smiju zaboraviti. Imamo slučajeve kada vidimo da se Srebrenica zaboravlja. Moramo se vratiti na početka i razumjeti da je moralna dužnost svih nas, a pogotovo Međunarodne zajednice koja na ovom mjestu prije 28 godina nije dala svoj doprinos pravdi i nije omogućila budućnost za mlade naraštaje u ovoj zemlji”, kazao je Schmidt.
Naveo da je današnji dan prava prilika da obilježi ono što se desilo i da se okrene budućnosti, a da je jedan dio toga sjećanja dešavanje u Srebrenici 1995. i da se te poruke prenesu na mlađe naraštaje.
“Lakše je to reči nego učinit zato što pokreće snažne rasprave. Mlađi naraštaji moraju znati šta je dovelo do genocida, kako se odvijao i koje su posljedice”, poručio je Schdmit.
Istaknuo je važnost jačanja kapaciteta mogućnosti Memorijalnog centra Potočari, da kroz edukaciju održava pamćenje i da se to uradilo kroz izradu plana za zaštitu, prevenciju, komemoraciju, pamćenje i da zahvalnost neće ostati samo na riječima nego i kroz konkretno djelovanje Međunarodne zajednice.
“Da bi pomirenje bilo efikasno, istina, pravda, reparacija i garancije da se ovako nešto neće desiti je ključno”, rekao je Schmidt.
Istakao je da Memorijalni centar treba postati ključna institucija u ovoj zemlji i evropskom kontinentu kroz akademske rasprave kako bi pružio podršku i spriječio ponavljanje.
“Munira vi ste uputili apel da 11. juli postane službeno priznat Dan žalosti i ja sa sa time slažem. Znam šta u Njemačkoj znači kada obilježavamo Dan sjećanja na holokaust. Pozivam međunarodnu zajednicu, Vijeće Evrope, Evropljane da pruže podršku ovoj incijativi i da naredne godine, bude i službeno priznat dan žalosti”, rekao je Schmidt.
Podsjetio je na knjigu Hasana Hasanovića koja u posljednjem poglavlju govori o negiranju i rekao da je to ključno.
“Svi oni koji u kontekstu zakonodavstva mog prethodnika, koje ću ja vjerovatno proširiti, moraju znati da oni koji negiraju i glorifikuju zločine nanose bol ne samo porodicama nego i cijelom čovječanstvu”, poručio je Schmidt.
Najavljeno proširenje ili nadopuna zakona može se konkretno odnositi na lakše procesuiranje negiranja genocida, s obzirom da tužilaštvo poručuje da je teško dokazati negiranje jer nije utvrđena direktna šteta. Ipak, ukoliko bi Schmidt to precizirao, onda ne bi bilo uopšte prostora da negiranje genocida prođe nekažnjeno.
Rekao je da se mora pozabaviti historijom koja se uči u školama.
“Pozivam nadležne organe, da procesuiraju negiranje genocida i glorifkovanje zločina kako ne bi i dalje produbljivali patnje žrtava. Zahvaljujem bavarskom glavnom tužiocu i da se svjetski tužioci pridruže i i pruže podršku kolegama tužiocima u Sarajevu mijenjaući statistiku po kojoj nijedna optužnica nije podignuta”, rekao je Schmidt.
Istakao je i važnost registracije ratnih zločina i zločinaca i da je izrazito bitna u smislu pravde za žrtve. Rekao je da pozdravlja to da ministar pravde i predstavnici rezidualnog mehanizma ostvaruju saradnju i da je spreman dati doprinos kako bi zakonski jasno utvrdili da osuđeno ratni zločinci nemaju mjesto u javnom prostoru u Bosni i Hercegovini.
“Iz toga razloga sam stava da trebamo proširiti zakonske odredbe tako da počinioci ratnih zločina ne mogu imati pravo da obavljaju javne funkcije i to treba biti utvrđeno zakonskim propisima. Ne mogu biti prerušeni vukovi u janjećoj koži. Njihova moralna dužnost je da se izvine, a da žrtve su te koje odlučuju hoće li oprostiti ili ne”, rekao je Schmidt.
Istakao je da bi rane zacijelile da se mora razmotriti čitav paket za pomirenje, a taj paket uključuje i pitanje naknade za žrtve.
Upoznat sam sa mnogim zahtjevima koji zbog zastare nisu prihvatili zahtjeve. Ja sam spreman pružiti podršku da se osigura naknada, poštovanje i uvažavanje za žrtve. Ja ću finalizirati takav paket i čast mi je da Memorijalni centar saglasan sa incijativom da okupimo potpisnike Dejtonskog sporazuma ovdje u Srebrenici i zajednički radimo na ovim pitanjima”, rekao je Schmidt.