Baltičke zemlje odvojit će se od ruske elektroenergetske mreže početkom 2025., poručili su estonska premijerka i izvršni direktor litavskog operatora električne mreže.
“Kompromisno pristajemo približiti rok za godinu dana. Dakle, odlazak početkom 2025.”, rekla je estonska premijerka Kaja Kallas za Reuters na marginama samita NATO-a u Vilniusu prošle sedmice.
Tri desetljeća nakon odvajanja od bivšeg Sovjetskog Saveza i 19 godina od pridruživanja Evropskoj uniji, baltičke države Estonija, Latvija i Litvanija još uvijek ovise o Rusiji za osiguravanje stabilnog elektroenergetskog sistema. Prema sporazumu potpisanom 2018., čelnici baltičkih zemalja, kao i Poljska i Evropska komisija, uz potporu od 1,6 milijardi eura evropskih sredstava, složili su se da će unaprijediti svoju infrastrukturu i isključiti se iz ruske mreže do 2025.
Litvanija je predlagala pomicanje datuma razdvajanja na početak 2024., ali to nije bilo prihvatljivo za Estoniju, rekla je Kallas.
Litva će slijediti raspored koji preferira Estonija
“Razumijem da Litva to želi imati brže, ali Estonija bi platila najveću cijenu za to (ranije odvajanje) u smislu troškova, ali i u smislu rizika od nestanka struje”, dodala je.
Odvajanje će početi formalnom prijavom zajedničkim mrežnim operatorima Baltika, Rusije i Bjelorusije u augustu 2024., pojasnila je Kallas.
Litvanija će slijediti raspored koji preferira Estonija, jer se ne može odvojiti sama, rekao je novinarima Rokas Masiulis, šef litavskog operatora električne mreže Litgrid.
“Povezani smo lancem (s Estonijom)”, rekao je, dodajući da će Litva nastaviti tražiti od svojih susjeda da se pokrenu ranije:
“Vidimo što se događa u Ukrajini, gdje ljudi ginu, a bombe nastavljaju padati. Ne mislim da je pravi izbor nastaviti surađivati s agresorom samo zato što time štedite nekoliko centi”, kazao je.