Oni koji su imali nesreću da ih ugrize, opisuju taj ugriz kao veoma bolan, kao da su ih dohvatila kliješta. Splićanku je nedavno za vrijeme kupanja na jednoj od plaža u Čiovu, napala glavata želva. Ugrizla ju je iznad leđa promjera 10 do 12 centimetara i ostavila veliki trag. Bila je dužine 80 do 100 centimetara, a napad se dogodio u plićaku, prenijela je Slobodna Dalmacija.
Prije nekoliko godina u Crnoj Gori u Stolivu muškarac je ubio želvu i time izazvao golemo ogorčenje javnosti, međutom, javilo se više mještana koji su izjavili da je napala i ugrizla više kupača. Niko nije stradao, ali jedna žena je doživjela od straha ozbiljan šok. Napadi morskih kornjača na ljude u Jadranu veoma su rijetka pojava. Dokumentirano je malo slučajeva, a uvijek je riječ o ugrizima koji se događaju u plićaku ili pri plivanju u blizini obale, pa u pravilu kornjača ugrize čovjeka za nogu ili glutealno područje.
Budući da kornjača ima jaku čeljust, ugriz može rezulturati ranom, nagnječenim tkivom i modricama, a tome treba pridodati i strah koji pretrpe napadnuti kupači. Iako kornjača nema zube, pa se njena usta često nazivaju kljunom, stisak može biti veoma jak. Većina ugriza s kojima se ljekari susreću dolazi od kornjača koje se uzgajaju kao kućni ljubimci. Terapija se obično sastoji od obloga i analgetika.
Vrste kornjača u Jadranskom moru
U Jadranskom moru žive tri vrste morskih kornjača: glavata želva (Caretta caretta), zelena želva (Chelonia mydas) i sedmopruga usminjača (Dermochelys coriacea).
Glavata želva je najbrojnija vrsta u Jadranu – to joj je najomiljenije stanište, uz zaljev Gabes u Tunisu. Njen oklop, čvrsta koštana struktura, prekriva gotovo cijelo tijelo i sve unutrašnje organe. Kod odraslih glavatih želvi oklop je ovalnog oblika, s gornje je strane crvenkasto-smeđ, a svijetložućkast s donje. Građen je od velikih proširenih rebrenih kostiju, prekrivenih rožnatim pločama.
Odrasle jedinke dostižu dužinu oklopa i do 110 centimetara i tjelesnu težinu do 115 kilograma. Ime je dobila prema karakteristično velikoj glavi sa snažnim čeljusnim mišićima. Ženke izlaze na obalu radi polaganja jaja, dok mužjaci ostaju u moru cijeli život. Na površinu izlaze samo kako bi udahnuli zrak. Glavata želva je već odavno na svjetskoj listi ugroženih životinja.
Procijenjeno je da se godišnje u Jadranskom moru slučajno ulovi oko 2.500 glavatih želvi. Od ukupnog broja jedinki uhvaćenih u ribarske mreže, 85 posto je ulovljeno koćarenjem.
Morske kornjače u Hrvatskoj su zaštićene zakonom kao i brojnim međunarodnim konvencijama. Strogo je zabranjen svaki namjerni izlov, uništavanje, uznemiravanje ili trgovina ovim vrstama. Za ubijanje glavatih želvi predviđene su visoke novčane kazne.
Glavatu želvu i zelenu želvu lako je zamijeniti, razlukuju se samo u boji, ali zelena je mnogo rjeđa. Što se tiče sedmopruge usminjače, ona je tako rijetka da se njen broj procjenjuje na jedva nekoliko destaka primjeraka.
Ugroženost morskih kornjača u Jadranskom moru
Kornjača je mesojed je i hrani se raznim vrstama morskih životinja – spužvama, meduzama, ježincima, mekušcima, školjkašima, rakovima i ribama. Ima izuzetno jake čeljusti kojima lomi tvrde oklope svoga plijena. Zbog toga, oni koji su imali nesreću da ih ugrize, opisuju taj ugriz kao veoma bolan, kao da su ih dohvatila kliješta.
Na stranicama nacionalnog parka Brijuni navode se ove zanimljivosti o kornjačama: “Žive u svjetskim morima već preko 110 miliona godina, a prve kornjače su bile prisutne na kopnu prije 230 miliona godina.”
Neki naučnici smatraju da su one u srodstvu s gušterima i zmijama, a drugi smatraju da su dio skupine dinosaura, krokodila i ptica.
Međutim, sada im zbog izlova, rastućeg turizma, skupljanja jaja i klimatskih promjena prijeti izumiranje. U Hrvatskoj su registrirana dva oporavilišta za kornjače, u Puli i na Lošinju u sklopu Instituta Plavi Svijet. Na području Mediterana postoji ukupno 25 oporavilišta, što zasigurno ukazuje na važnost ove vrste u moru.
Vratimo se za kraj ugrizima kornjača: ne zna se tačno iz kojeg će razloga napasti, ali, kao što je već spomenuto, to se događa iznimno rijetko. Moguće je da je životinja uznemirena i dezorjientirana zbog buke i prolaska brojnih plovila, piše Slobodna Dalmacija.