U Muzeju Hercegovine Mostar, u srijedu je u okviru međunarodne kulturne manifestacije „Mostarsko ljeto“, upriličena promocija monografije „70 godina Muzeja Hercegovine Mostar 1950-2020“.
„Zaista je privilegija govoriti u svojstvu prvog čovjeka ustanove kulture koja radi preko 70 godina. Knjiga je rađena jedan duži vremenski period i namjera nam je bila da, osim predstavljanja ove rijetke muzejske djelatnosti, donekle predstavimo i jedan segment kulturnog i javnog života u našem gradu, odnosno, segment njegove kulturne bogate prošlosti. Radi se o Muzeju koji je osnovan da čuva tekovine i ideologiju socijalističkog i revolucionarnog Mostara, a uspio je postati relevantna muzejska i kulturna ustanova tog vremena, preživjeti devastaciju zadnjeg rata i ponovo se iz malog nukleusa razviti danas u ustanovu koja prezentira i valorizuje kulturnu baštinu, ustanovu koja ima senzibilitet lokalne zajednice, posebno škola i fakulteta, ustanovu prisutnu u kulturnom turizmu našeg grada, kao jedan muzej na spomeniku UNESCO-a te ustanovu sa zavidnim uspjehom na polju istaživanja u nauci“, istakao je direktor Muzeja Hercegovine Mostar Asim Krhan.
Na monografiji je radio cjelokupan kolektiv Muzeja Hercegovine Mostar, a urednice su Elma Marić i Indira Gaštan Bešo. Kako urednice navode za izradu je korištena arhivska građa, muzejska fotodokumentacija i dokumentacija te izdanja Muzeja Hercegovine Mostar.
„Ova jubilarna monografija, štampana povodom sedmadesete godišnjice muzejske službe, prvi je cjelovit prikaz razvoja muzeja i muzejske djelatnosti u Mostaru, ali i svjedočanstvo ogromnog doprinosa kulturnom i društvenom životu Mostara i čitave BiH. Donosi nam značajne podatke o poslovanju i promjenama jednostavnim jezikom te kao takva daje sva potrebna obavještenja o 70-godišnjem životu Muzeja, koji je prošao kroz niz promjena od osnivanja do danas“, naglasila je Gaštan Bešo.
„Monografija se sastoji od uvodnog dijela o osnivanju muzeja i njegovoj ulozi, zatim su detaljno predstavljena četiri odjeljenja Muzeja kroz koje je djelovao od svog samog osnivanja, a koja traju i dan danas, to su: arheološko, etnološko, historijsko i odjeljenje književnosti. Uz podatke o odjeljenjima predstavljen je i veći broj fotografija iz fundusa Muzeja Hercegovine Mostar. Prikazano je ukupno 538 fotografija, a od toga 107 starih fotografija iz Zbirke fundusa Muzeja Hercegovine Mostar. Pored toga, predstavljena su i dva odjela vezana za kulturni turizam, Odjel Stari most i Interpretacijski centar MuM. Drugi dio monografije odnosi se na svakodnevni rad muzeja gdje su predstavljeni: pedagoški odjel, izložbena djelatnost, izdavačka djelatnost, naučni skupovi, učešće na međunarodnim konferencijama i ostali bitni događaji Muzeja. Kada je riječ o izložbenoj djelatnosti, predstavljeno je 67 značajnih izložbi koje su hronološki poredane. Posebno važan segment rada Muzeja je izdavačka djelatnost, gdje vidimo da je Muzej izdao ukupno 35 izdanja“, navodi Marić.
Osim direktora Muzeja Hercegovine Mostar, te urednica monografije, promociji su prisustvovale i o monografiji govorile Elma Hodžić, kustosica Historijskog muzeja BiH i Lebiba Džeko, muzejska savjetnica u Zemaljskom muzeju BiH.
Hodžić ističe da bilježenje vlastitih aktivnosti, bilježenje institucionalne historije, predstavlja izazov za svaki muzej.
„Kolege iz Mostara su uspjele da pribilježe kroz fotografije i tekstove 70 godina rada ove institucije koja predstavlja izuzetno važnu okosnicu u sveopštem kulturnom životu grada Mostara, tako da ova monografija koja nas vodi kroz odjeljenja Muzeja, koja govori o svim muzejskim funkcijama ujedno, na neki način, govori o kulturnom žiotu grada. Mislim da je izuzetno važan poduhvat to što su kolege uspjele da konačno pokažu ekskluzivne fotografije koje svjedoče o izuzetno bogatoj historiji ove institucije. Također, pokušali su kroz monografiju prikazati na koji način se suočavaju sa izazovima savremenog društva kada je u pitanju muzejska struka, a tih izazova je mnogo i mislim da ova monografija pokazuje koliko su zavičajni i mali muzeji ustvari veliki te koliko obogaćuju živote društvenih zajednica“, objasnila je Hodžić.
Džeko naglašava važnost proslavljanja 70 godina postojanja jedne kulturne institucije.
„U našim uvjetima, na našem prostoru, velika je stvar kada kulturna institucija slavi 70 godina. Monografija je jako dobra, jer je zaista jako dobro dokumentovala svaki događaj, praktično od osnivanja pa do danas. Ona se, zaista, nije mogla napraviti bez jako dobre dokumentacije, bez učešća i saradnje cijelog kolektiva. Dakle, osim autorica koje su iznijele glavni posao na svojim leđima, tu je sublimiran rad cijelog kolektiva i to kroz dugi niz godina. Sve institucije, posebno kulturne, imaju i dobra i loša i teška vremena, neke iz tih teških vremena ne uspiju nikad izaći, zato bih naglasila jednu jako dobru i pozitivnu stvar, a to je da je ovaj muzej izašao iz teških vremena i to čini mi se veći i jači nego što je bio prije, što je velika stvar“, zaključila je Džeko.
Moderator promocije bila je Selma Aškraba.
