Ovaj tjedan je opet započeo s lošom viješću za njemačku ekonomiju: Savezni zavod za statistiku izračunao je da su njemačke firme iz industrije, građevinarstva i energetike u lipnju smanjile proizvodnju u odnosu na prošli mjesec za 1,5 posto.
Nedavno je i Međunarodni monetarni fond upozorio da je Njemačka jedina od 20 država i regija gdje će se ukupni ekonomski učinak na godišnjem nivou smanjiti. A to je najveća ekonomija Europske unije.
Njemačka opet „bolesnik Europe“?
Je li to Njemačka opet postala „europski bolesnik”, kako je na naslovnoj strani krajem prošlog veka tvrdio britanski magazin „The Economist “? Reinhard Houben, predstavnik njemačkih Liberala (FDP) zadužen za ekonomska pitanja, nije tog mišljenja:
„Naziv bolesnik ili bolesnica Europe smatram trenutno pretjeranim. Ali, točno je da imamo ekonomski zastoj.“
Za razliku Houbena, pripadnika vladajuće koalicije, opozicija koristi priliku za povećanje pritiska na vlast. Zato ne čudi što su Demokršćani (CDU/CSU) usvojili dokument koji nazivaju „hitnim programom” protiv ekonomske stagnacije. Šef Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedrich Merz je napisao na mrežama da su CDU i CSU razradili zajednički hitni program kako „recesija ne bi prerasla u dugoročno slabljenje ekonomskog učinka”.
U tom programu se primjerice traži smanjenje poreza na električnu energiju i za korištenje električne mreže, i to već od listopada. Trebalo bi zaustaviti zakone koji dovode do više birokracije u firmama. Prekovremeni rad bi ubuduće morao biti oslobođen poreza, kao i nasljeđivanje roditeljske kuće. Osim toga, firme bi morale dobiti poreske olakšice, kako bi se ekonomija opet pokrenula.
Houben je skeptičan prema tim prijedlozima, za koje kaže da su „pucanj iz kuka“.
„Trenutno ja u tome još uvijek- ne prepoznajem program”.
On navodi primjer poreza koji se plaća kada se kupi stan ili građevinska parcela i pita zašto Demokršćani nisu s tim počeli u onim pokrajinama u kojima imaju premijere.
„Visina tog poreza je u nadležnosti pokrajina”, kaže, a navodi i primjer smanjivanja birokracije u firmama – Ministarstvo pravosuđa je odavno započelo rad na tome i opozicija to zna.
Houben ukazuje na 50 poreskih mjera koje je predložio ministar Financija iz redova liberala Christian Lindner.
Takozvani „Zakon o šansama rasta“
Vladajući Socijaldemokrati i Zeleni takođe zahtijevaju da se pomogne privredi i nisu tako rezervirani kao Liberali. Žele ojačati ekonomski ciklus i potaći privredu.
Kopredsjedavajuća Zelenih Ricarda Lang zahtijeva „zajednički paket” svih triju stranaka vladajuće „semaforske koalicije” kako bi se „obranio ekonomski temelj njemačke privrede“. U jednom intervjuu je rekla da se o tome već vode „dobri razgovori“. Ona vidi velike nedostatke u njemačkoj željeznici, u predškolskim ustanovama i u digitalizaciji.
Ministar privrede Robert Habeck, također iz redova Zelenih, u isto vrijeme hvali Njemačku kao mjesto za biznis:
„Trenutno više od dvadeset kompanija planiraju investicije u vrijednost od oko 80 milijardi eura”, rekao je Habeck za njemačke medije.
Kopredsjednica njemačkih Socijaldemokrata Saskia Esken izjasnila se za subvencioniranje cijene struje i za investicije u infrastrukturu. Socijaldemokratska ministrica građevinarstva Klara Geywitz predložila je da se razradi plan veće porezne podrške onima koji grade stanove.
Nasuprot tim prijedlozima, u Njemačkom institutu za poticanje gospodarstva (DIW) prevladava mišljenje da bi vlada morala odoliti pritisku i ne uvoditi nove ekonomske m9jere sa subvencijama i smanjivanjem poreza, kojim bi samo poklonila dodatne milijarde eura moćnom privrednom lobiju.
To „ne bi promijenilo ekonomske probleme”, smatra direktor Instituta Marcel Fratzscher.
A gdje je kancelar?
Njemački kancelar Olaf Scholz još se nije oglasio u vezi s ekonomskom krizom. Bio je do ponedjeljka na odmoru. Ali, pritisak na njega je sve veći. Demokršćanska opozicija traži da kancelar proglasi krizu za svoj prioritet. Čak mu i financijski stručnjaci iz redova koalicijskih partnera, kao što je Houben, savjetuju da se obrati javnosti.
Ipak, postoje i pozitivne vesti iz njemačke ekonomije koja je po snazi četvrta na svijetu. Tajvanski koncern TSMC najavio je gradnju velikih pogoma za gradnju čipova u Dresdenu, a partneri će mu biti Bosch, Infineon i NXP. Prema pisanju lista „Handelsblatt”, država će subvencionirati gradnju s pet milijardi erura. Ministar privrede Habeck kaže da je ta vijest izuzetno važan signal za Njemačku kao atraktivno mjesto za investicije.
(Deutsche Welle)