Iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian izjavio je u četvrtak kako njegova zemlja radi na “jedinstvu islamskog svijeta”, prilikom svoje prve službene posjete Saudijskoj Arabiji nakon diplomatskog približavanja te dvije suparničke sile na Bliskom istoku, prenosi agencija Hina pozivajući se na AFP.
Iran, zemlja sa šiitskom i Saudijska Arabija, sa sunitskom većinom, decenijama su u napetim odnosima i na suprotnim stranama u regionalnim sukobima. Amir-Abdollahian i saudijski šef diplomatije Faisal bin Farhan Al Saud sastali su se u dvorani “Islamske solidarnosti”, što je iranski zvaničnika nazvao “uvodom za susret predsjednika dvije države”, ali nije rekao kada će predsjednik Ebrahim Raissi posjetiti Saudijsku Arabiju na poziv kralja Salmana.
“Sigurni smo da će ovi susreti i saradnja pridonijeti jedinstvu islamskog svijeta”, istaknuo je iranski zvaničnik.
Hossein Amir-Abdollahian ponovio je podršku Islamske Republike palestinskoj borbi, a Faisal bin Farhan je potvrdio nastavak rada saudijske ambasade u Teheranu, ocijenivši ga “novom etapom u razvoju veza dvije države”.
Spor zbog plinskog polja
Iran i naftom bogata monarhija u Zaljevu prekinuli su diplomatske veze 2016. nakon napada demonstranata na saudijska diplomatska predstavništva u Iranu, kao odgovor na odluku Rijada da pogubi utjecajnog šiitskog vođu. Nakon dugih pregovora, u kojima je posredovao Irak, dvije suparničke sile pristale su na obnovu diplomatskih veza u okviru ugovora potpisanog u martu pod kineskim pokroviteljstvom.
Diplomatsko zatopljenje probudilo je nadu u regionalno smirivanje, u času kada se Saudijska Arabija pokušava izvući iz rata u Jemenu u kojem je intervenirala 2015. na strani provladinih snaga u sukobu s Husima, pobunjenicima bliskim Iranu.
Vrlo utjecajna Saudijska Arabija omogućila je i povratak sirijskog predsjednika Bashara al-Assada u Arapsku ligu. Sirija je isključena iz panarapske organizacije 2011. pošto je Assadov režim krvavo gušio protuvladine demonstracije koje su poslije prerasle u građanski rat. No saudijsko-iranske veze i dalje su složene, u prvom redu zbog spora o plinskom polju na koje pravo polažu obje zemlje.