Zbog izrazito nepovoljnih vremenskih prilika koje su desetkovale povrtarske usjeve pred proizvođačima, ali i potrošačima je neizvjesna sezona. Loše stanje u agraru moglo bi se odraziti na manjak robe, ali i rast cijena, koje diktiraju uvozni troškovi i loša sezona za domaće proizvođače. Kakva nas jesen očekuje?
Septembar je, tradicionalno, vrijeme pripreme i kupovine zimnice. No, ove godine broj tegli određivaće cijena povrća, koja je već sada znatno veća u odnosu na isti period prošle godine. Manjak sirovine vodi ka povećanom uvozu, a slobodno formiranje cijena, kakav je slučaj kod nas na tržištu, neminovno vodi do toga da samo uvoznici i preprodavci zadovoljno trljaju dlanove.
„Povrća će de facto nedostajati, samo da vidimo još kakve će mu biti cijene do kraja. Već sada ga nedostaje. Kad odete u tržni centar možete vidjeti samo lubenicu, a ona je luksuz, nije nešto bez čega se ne može živjeti. Nema luka, krompira, nema strateških kultura, koje će se morati uvoziti“, ističe za FTV proizvođač Mladen Lazić.
„Doći će do manjka namirnica, jer vidite okolo zemlje, neki su zahvaćeni ratom, neki drugim stvarima, ali u suštini mislim da ćemo kao građani imati problema s namirnicama i svim ostalim, jer mi za potrebe Bosne i Hercegovine samo možemo proizvesti 32% potreba, ostalo se uvozi. A sad ćemo uvoziti 95%“, poručuje Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.
I dok preprodavci broje zaradu, građani broje sitniš u novčaniku i kalkulišu od čega će danas odustati. Na tržnicama nema uobičajenih gužvi. A nema ni ustaljene kupovine „na veliko“. Roba teško dolazi do kupca, a još teže se proda.
Proizvođači navode da bi mogli proizvesti i daleko više kada bi agrarne prilike u zemlji bile povoljnije, a domaća proizvodnja bila zaštićena. Ovako su, kažu, samo na gubitku.
„Neko je posijao, npr., pšenicu, koja je 25 maraka, a đubrivo bilo 150 maraka, to je čisti gubitak. Uradite 10 hektara pšenice i izgubite 7.000 KM. Malo je bolje na povrću, ali je situacija generalno teška“, ističe Lazić.
„Ovo je jedan nekorektan odnos prema poljoprivrednicima, potrošačima i svim ostalim građanima u Bosni i Hercegovini, ali svi šute“, navodi Bakajlić.
„Vlast nas je uvela u velike ekonomske nevolje i to se sada pokazuje u rastu cijena. Narod ne voili loše vijesti i pokušava da se odbrani time što ih ne priznaje, međutim, ekonomski zakoni su neumitni i stiže na naplatu sve ovo ekonomsko zlo koje je vlast do sad napravila“, naglašava ekonomski analitičar Aleksa Milojević.
U problemu su i prerađivači, koji strahuju da na domaćem tržištu neće biti dovoljno voća i povrća za otkup, te je već izvjesno da kupci na jesen mogu da očekuju i veće cijene gotove zimnice.