Medvjedi se u posljednje vrijeme u večernjim satima sve češće spuštaju na gradske ulice u Kupresu zbog čega su stanovnici te općine od mjerodavnih zatražili hitno rješavanje tog problema.
Prije nego li su počeli silaziti u grad, medvjedi su u potrazi za hranom, dolazili u prigradska naselja gdje su uništavali pčelinjake, čime su nastradale desetine košnica kod kupreških OPG-ovaca.
Predsjednik lovačke udruge “Orlov kuk” iz Tomislavgrada Mate Buntić podsjetio je u razgovoru za Fenu kako je već petnaest godina na snazi zabrana lova mrkog medvjeda u FBiH, a razlozi zabrane su, prije svega, što sve donedavno nisu bila definirana uzgojna područja zbog čega se, kako kaže, nije moglo pristupiti postupku izrade planova gospodarenja mrkim medvjedom.
“Početkom ove godine definirana su uzgojna područja mrkog medvjeda u FBiH, a to su granice županija, odnosno svaka županija za sebe predstavlja uzgojno područje. Nakon toga korisnici lovišta u Kantonu 10 su pristupili izradi plana gospodarenja za svako pojedino lovište. Planovi se temelje na realnoj procjeni brojnog stanja mrkog medvjeda, a plan izrade je gotov i sad nam ostaje čekati njegovo prihvaćanje na kantonalnoj i federalnoj razini”, istaknuo je Buntić.
Kada se plan odobri, dodaje, stječu se uvjeti za legalan odstrel mrkog medvjeda koji je prema Zakonu o lovstvu FBiH lovostajem zaštićena divljač, tj. postoji točno određeno vrijeme u godini kad se smije loviti i kako se smije loviti.
“Nažalost, u proteklom razdoblju korisnici lovišta nisu mogli loviti navedenu vrstu divljači, a za koju su često plaćali odštete koju je ta divljač pričinjavala na pčelinjacima, poljoprivrednim kulturama i stoci. Da stvar bude još nelogičnija, u Republici Srpskoj se mrki medvjed može loviti pa ispada da lovci u FBiH hrane i čuvaju, a lovci u RS-u ubiru gotov proizvod u pograničnim područjima RS-a i FBiH jer divljač ne poznaje granice”, ustvrdio je Buntić.
Po njegovim riječima, u posljednje se vrijeme pojavljuju informacije o povećanoj prisutnosti mrkog medvjeda u blizini naselja pa čak i u samim naseljima.
Razlozi su mnogobrojni, a jedan od njih je povećanje populacije mrkog medvjeda zbog zabrane odstrela u FBiH, napominje Buntić.
Dodaje kako je drugi razlog nedostatak hrane u lovištu zbog određenih vremenskih prilika.
“Ako se prisjetimo proljetnih velikih kišnih oborina, jasno nam je da je prevelika vlaga utjecala na smanjeni prinos šumskih plodova (borovnice, maline, mekinje itd.). Jedan od faktora je i ljudska prisutnost u staništu medvjeda, bilo da je riječ o intenzivnoj sječi šume ili pretjeranoj buci koju ne proizvode samo korisnici šuma nego i nekontrolirana vožnja quad vozila, motora, terenskih vozila po lovištima kao neki vid rekreacije, ali nažalost s negativnim posljedicama”, naglasio je Buntić.
Ocijenio je i da svaka divljač voli mir u lovištu, pa tako i mrki medvjed.
“Na koncu, moramo uzeti još jedan faktor, a to je izostanak iznošenja dovoljnih količina hrane u lovište kojima bi se u vrijeme prirodne oskudice zadovoljile minimalne potrebe životinja za hranom pa tako i mrkog medvjeda. Najlakše je u svemu ovome okrivljavati lovce. Mi smo nemoćni što se tiče problema koje izaziva mrki medvjed”, poručio je Buntić koji se nada rješavanju ovog, ali i drugih problema iz područja lovstva i gospodarenja divljači.
