Sve niže otkupne cijene uz kontinuirano povećanje nameta guši poljoprivrednike. U Unsko-sanskom kantonu prinosi će biti prepolovljeni. Poljoprivrednici kažu – godina nikada nije bila teža, a mnogi zbog toga odustaju i gase gazdinstva.
I dok sve poskupljuje, njihovim proizvodima cijena pada. Paradoksalna situacija za poljoprivrednike kojih je u našoj zemlji sve manje. Kaže to i Ahmet Lipović iz cazinskog sela Osredak u kojem su mnogi rasprodali stoku i ugasili svoja imanja.
Ahmed Filipović, predsjednik Udruženja mljekara “Krajina” Cazin za BHT kaže:
“Cijena mlijeka je u trgovinama povećana za pola marke, a nama skinuli tri feninga. I kako da opstanemo i ko će opstati na takvoj politici? Unazad zadnjih 15 godina na ovom terenu je bilo 29 proizvođača mlijeka, danas su tu samo dvojica. Niti imam komšije, niti imam s kim popiti kafu.”
Zbog nepovoljnih vremenskih prilika urod pšenice je, prema riječima pojedinih proizvođača, umanjen i do 70 posto. Trpe gotovo sve grane poljoprivrede, a svake godine probleme im prave i divlje životinje.
Ramiz Hrnjić, poljoprivrednik za BHT kaže:
“Doći će vrijeme uskoro da ćeš nuditi vreću eura za vreću brašna ili pšenice. Sad imamo problem sa svinjama, to je baš preteško, a i ptice su napravile štete barem 30 posto. Ove godine nije ni voća bilo.”
Ove godine iz budžeta Vlade Unsko-sanskog kantona za poljoprivredu je izdvojeno 9.5 miliona maraka, što je rekordna cifra, ali nedovoljna.
Adis Džanić, ministar poljoprivrede USK za BHT kaže:
“Nastojat ćemo vidjeti da se osiguraju dodatna sredstva. Znamo koliko je poljoprivreda bitna i značajna za cijelu državu. Sam podatak da je USK najveći proizvođač mlijeka u Bosni i Hercegovini, da smo prošle godine proizveli preko 37 miliona litara mlijeka, govori koliko su vrijedni naši Krajišnici.”
Od poljoprivrede bježe i učenici. Jedinu školu takve vrste u Sanskom Mostu ove školske godine upisalo je tek njih 12. Zbog toga je škola dovedena na rub opstanka.