Hiljade radnika iz Gaze, koji su bili zaposleni u Izraelu kada je rat počeo, vode se kao nestali od tada uslijed kampanje masovih hapšenja. Grupe koje se bore za zaštitu ljudskih prava, te sindikati vjeruju kako su neki od tih radnika nezakonito pritvoreni u vojnim objektima na okupiranoj Zapadnoj obali nakon što su im ukinute dozvole za rad u Izraelu. Do sada su izraelske vlasti odbijale objaviti imena pritvorenih.
Kada je palestinska oružana grupa Hamas izvršila napad na jug Izraela 7. oktobra, približno 18.500 stanovnika Gaze je imalo dozvole za rad izvan opkoljenog Pojasa. Tačan broj radnika koji su bili u Izraelu kada su počela neprijateljstva ostaje nepoznat, no smatra se kako su hiljade njih izraelski vojnici uhapsili i odveli na nepoznate lokacije.
Walid (pravo ime zaštićeno zbog straha iz odmazde), palestinski radnik rodom iz Gaze, živi na okupiranoj Zapadnoj obali 25 godina, a tamo je bio i kada je Izrael pokrenuo žestoko bombardiranje Gaze koje je do sada ubilo više od 7.000 ljudi i traje tri sedmice. On je 8. oktobra uhapšen kad je krenuo na posao i bio je držan u građevini u području Almon, poznato i kao Anatot, izgrađenoj na ruševinama palestinskog naselja Anata koje je Izrael oduzeo u okupiranom Istočnom Jerusalemu.
Ova lokacija je, kako navode organizacije, jedna od onih kojima je izraelska Vlada promijenila namjenu kako bi držala stotine radnika u proizvoljnom pritvoru, a što je protiv međunarodnog prava. Walid je opisuje kao “kavez” bez krova, pod suncem i bez hrane, vode i pristupa toaletu gdje je proveo tri dana, navodi se u njegovom napisanom svjedočenju koje je dao organizaciji za ljudska prava iz Izraela HaMoked i koje je vidjela Al Jazeera.
Potom je preseljen u lokaciju od 300 kvadratnih metara gdje su stotine radnika dijelile jedan mali toalet. Kada je tražio pomoć Crvenog križa, dobio je psovke i batine od vojnika.
Walid je pušten kada su izraelski oficiri ustanovili kako je, iako je rodom iz Gaze, stanovnik Zapadne obale. Njegovo svjedočenje je jedno od rijetkih koja su stigla iz pritvornih centara gdje se radnici iz Gaze drže bez dostupnosti komunikacijama i advokatima od 7. oktobra.
Nepoznate brojke, razlozi
“Primali smo stotine i stotine telefonskih poziva od članova porodica ljudi koji su radili u Izraelu prije napada [7. oktobra]”, rekla je za Al Jazeeru Jessica Montell, izvršna direktorica HaMokeda.
Do sada je, kaže Montell, više od 400 porodica i prijatelja nestalih ljudi stupilo u kontakt s organizacijom, pokušavajući ući u trag njihovim voljenima dok se istovremeno bore da prežive izraelsko bombardiranje i “totalnu” opsadu. Tih je poziva sve manje u protekloj sedmici jer su stanovnici Gaze sve više odsječeni od komunikacija. Kao dio svog rada, HaMoked redovito dostavlja imena zatvorenika izraelskim vlastima kako bi saznali gdje bi mogli biti držani.
“Izraelska vojska bi nas trebala obavijestiti u roku od 24 sata o tome koga drže i na kojoj su lokaciji”, rekla je Montell.
“Ali za sve te stanovnike Gaze, rekli su nam da nisu prava adresa za obraćanje. Ne može biti da nije jasno gdje se drže, koliko ih se drži, pod kojim uvjetima, pod kojim pravnim statusom”, dodala je.
Grupa od šest lokalnih organizacija, uključujući HaMoked, podnijela je peticiju izraelskom Visokom sudu da otkrije imena i lokacije zatvorenika i da osigura humane uvjete pritvora.
Kako navode podnositelji peticije, neki od Palestinaca su bili zatvoreni u području Almona – gdje je Walid bio zatočen – kao i u Oferu, u blizini Ramallaha, te u Sde Teymanu, u blizini Beer al-Sabe (Be'er Sheva), u južnom Naqabu ili pustinji Negev.
Nakon što su počela neprijateljstva i prijelaz Beit Hanoun (za Izraelce poznat kao Erez) prema sjevernoj Gazi zatvoren, radnici su se pokušali probiti do Zapadne obale kako bi pronašli utočište među palestinskim stanovnicima. No, 10. oktobra je koordinator za teritorije Vlade Izraela (COGAT) poništio sve radne dozvole koje je izdao stanovnicima Gaze, čime je istovremeno pretvorio nositelje dozvola u “ilegalne strance”.
Al Jazeera je kontaktirala izraelsku vojsku, kao i COGAT, tijelo koje kontrolira sistem dozvola na okupiranim područjima. Oboje je odbilo komentirati, kao i dati dodatne informacije o broju radnika kojima su oduzete dozvole, koliko ih je lišeno slobode i na osnovu čega.
Bez premca
Miriam Marmur, jedna od čelnica Gishe, izraelske organizacije za ljudska prava koja poziva na slobodu kretanja Palestinaca, rekla je da je situacija “bez premca”.
“Naravno, u bilo kojem trenutku postoje hiljade Palestinaca koje Izrael drži u administrativnom pritvoru”, rekla je za Al Jazeeru.
“Ali ovo su prvi Palestinci koji su masovno zatvoreni. Priroda njihovog pritvaranja, oduzimanje dozvola ljudima i činjenica da Izrael zasad odbija otkriti bilo kakve informacije o tome gdje se oni nalaze… to nije nešto što sam prije vidjela”, rekla je.
Marmur je dodala kako su hapšenja bila “nezakonita i čine se kao osvetnički čin koji predstavlja kršenje međunarodnog prava”.
Hamas je zarobio najmanje 224 osobe kao taoce dok je vodio svoj napad na južni Izrael 7. oktobra, kako navode izraelski zvaničnici, a četvoro je od tada oslobođeno. Prema Walidovu svjedočenju, jedan od službenika u zatvoreničkom kampu rekao je zatvorenicima da neće biti šanse da budu pušteni sve dok u Gazi postoje izraelski taoci.
“Ovo nije službena izjava, ali svakako je pokazatelj da, barem kod nekih ljudi koji su u ovo uključeni, postoji neka vrsta želje da se ti radnici iskoriste kao pregovarački adut”, istakla je Marmur.
Prema izraelskom sistemu dozvola, vrlo malo Palestinaca iz Pojasa Gaze može napustiti teritoriju, budući da su svi granični prijelazi pod izraelskom ili egipatskom kontrolom otkako je Hamas preuzeo vlast 2007. godine.
Dozvole se mogu izdati iz radnih, zdravstvenih i humanitarnih razloga nakon pomne provjere od strane izraelskih vlasti. Većina radnika iz Gaze – gdje je ukupna stopa nezaposlenosti 45 posto, a nezaposlenost mladih skočila na 70 posto – preuzima fizičke poslove u Izraelu, gdje je plata nekoliko puta veća.
Grupe za ljudska prava zabrinute su zbog daljih hapšenja tokom stalnih racija na Zapadnoj obali, uključujući područja koja su nominalno pod potpunom kontrolom Palestinske samouprave.
“Nikada nismo imali takvu situaciju, gdje su ljudi zarobljeni i ne mogu ići kući, te su stavljeni u neku vrstu logora”, rekao je Hassan Jabareen, direktor Adalaha, pravnog centra za prava arapske manjine u Izraelu.
“To su bili samo radnici. Jedina usporedba je možda s [nedokumentiranim] izbjeglicama.”
Masovna hapšenja
Ministar rada palestinskih vlasti procijenio je da se približno 4.500 radnika vode kao nestali i da se vjeruje da su ih zatvorile izraelske snage. Izraelski medij N12 objavio je kako se 4.000 Palestinaca iz Gaze ispituje u izraelskim pritvorskim objektima zbog moguće umiješanosti u napad.
Uz radnike u Gazi, izraelske snage su od 7. oktobra pritvorile više od 1.450 palestinskih stanovnika Zapadne obale, prema procjenama Društva palestinskih zatvorenika. Hapšenja su se dogodila u vrijeme promjene zakona i amandmana za koje organizacije za ljudska prava kažu da predstavljaju kaznene mjere.
Izraelski Parlament, poznat kao Knesset, odobrio je 18. oktobra privremeni plan kojim se palestinskim zatvorenicima oduzima pravo na najmanje 4,5 kvadratnih metara prostora, čime se u ćelijama u kojima je prije bilo pet osoba omogućio smještaj više nego dvostruko više.
Prema organizaciji Ljekari za ljudska prava Izrael (PHRI), vlasti su također isključile pristup struji i vodi, ograničile broj obroka dnevno, ograničile zatvorenike na njihove ćelije i spriječile pristup medicinskim klinikama i posjete pravnih zastupnika i drugih službenika. Najmanje dva zatvorenika umrla su dok su bili u pritvoru od početka aktuelne runde neprijateljstava.
“Pozivamo izraelske vlasti da se pridržavaju međunarodnog prava i dopuste hranu, vodu i posjete”, rekao je za Al Jazeeru Naji Abbas, voditelj slučaja u PHRI.
“I da se prestanu osvećivati palestinskim zatvorenicima.”
(AL JAZEERA)