O briselskom Izvještaju i perspektivama BiH u emisiji Rezime FTV govorili su politički analitičari Almir Terzić i Milan Sitarski. Što se tiče današnjih poruka iz Evropske komisije, Sitarski je ocijenio da se radi o žutom svjetlu.
„Nije ni crveno, ni zeleno, nego žuto svjetlo, što je i očekivano. Preoptimistično je bilo da će Bosna i Hercegovina kao najmlađa kandidatkinja, čak ima kraće status kandidata i od Ukrajine i Moldavije. Te dvije zemlje su sa posebnim tretmanom, nije za očekivati da se sa njima takmiči BiH. Nije bilo moguće da, uz sve probleme koje BiH ima, dobije zeleno svjetlo. Neki su se, bojim se, čak nadali i crvenom svjetlu, da bude malo dramatičnije. Ima pozitivnih, ali i negativnih stvari. Nemamo puno vremena do marta, predlažem svima da zapnu na posao“, pojasnio je Sitarski.
Terzić kaže da je naša zemlja uvijek uvjetovana nečim te da nema razloga za radost.
„Danas smo čuli niz izjava političara kako je ovo uspjeh, kako je napravljen neki ogroman iskorak. Mislim da političari nisu odradili svoj dio posla. Na terenu nisu uradili ništa osim davanja deklarativnih izjava da su za evropski put. I EU nije načisto, bez obzira koliko smo loši, i ona luta, nema jasnih kriterija. Kakvo god je stanje u BiH, sigurno smo u boljoj poziciji, što se tiče vladavine prava, nego Moldavija i Ukrajina. Ukrajina je u otvorenom ratu, a Moldavija ne kontroliše dio svog teritorija. EU više politički to gleda, nego u kriterije“, smatra Terzić.
Sitarski ističe kako dio uslova jeste ispunjen.
„Pet zakona od 14. Opozicija svako žuto svjetlo doživljava kao crveno, kao ‘loptu na volej iz kojeg slijedi gol’. Ovo jeste najbolji izvještaj dosada, ali, nažalost, to nije uspjeh. Opozicija to koristi kao odličnu priliku da poentira. Ni vlastima nije dovoljno da sad žuto svjetlo prave u zeleno, nema dramatike. Vrlo je simptomatično da je jedan solidan dio vladajućih struktura na državnom nivou također nezadovoljan, a to je Dodik i srpska komponenta. U nekim segmentima njihovi stavovi nekad korespondiraju sa stavovima opozicije. Treba svim građanima rasvijetliti ko i na koji način u vrijednosnom smislu kolaborira sa kim. Što se tiče Banja Luke, tu stojim na njegovoj strani. Mislim da je greška insistirati da ne bude sjedište apelacionog vijeća u Banjoj Luci. Politika svih stranaka sa centralom u Sarajevu i Mostaru da je Banja Luka 100 posto dio BiH. Pravljenje od toga velikog problema je iracionalno ponašanje“, kazao je Sitarski.
Kada je riječ o državnoj vlasti, Terzić navodi da svjedočimo istim sistemima blokada, a, kako kaže, akteri su malo zamijenjeni.
„Nema velike razlike između ove i one vlasti. Slični scenariji kao i proteklih godina. U tom kontekstu ne znam šta je Dodik očekivao osim taj uslovno rečeno negativan izvještaj, kad je i sam doprinio tome. Da li to Evropska komisija očekuje da će NSRS promijeniti sporne zakone. Mi nikad nećemo doći na to zeleno svjetlo jer će uvijek biti neki rep koji će se vući. Političari moraju kazati građanima hoćemo li mi u EU ili nećemo, da to pokazuju u praktičnom smislu, a ne deklarativno. Vidjet ćete sad u 2024. koliko ćemo imati lažnih izjava jer idu lokalni izbori. Njima je cilj da ostanu na vlasti, zato i jesam razočaran na participaciju Trojke u vlasti, jer ovo je njihov prvi ozbiljan poraz. Govorili su nam da će graditi jednu drugu politiku, da ćemo živjeti neki drugi život. Oni su birali partnere, nismo ih mi njima birali. Znali su da neće moći sto posto provesti te programe koje su zacrtali“, smatra Terzić.
Sitarski je prokomentirao i većinu na nivou FBiH.
„Čini mi se da je na ovom bošnjačkom dijelu scene suviše tanka većina. Moraju mnoga prekomponovanja da se vrše. Dosta nestabilnih odnosa snaga na federalnom nivou. Kad je tijesna većina, onda skače specifična vrijednost pojedinačnih zastupnika. To je nezahvalna pozicija da vladate sa dosta tijesnom većinom. Dobro je da i uopšte funkcioniše. Vidim veliku frustraciju kod opozicionih stranaka što više nisu na vlasti i i kao glavnu zamjerku svojim nasljednicima ističu da nisu dovoljno konfliktni“, kazao je Sitarski.