Američki časopis Foreign Policy objavio je članak u kojem je autor izrazio uvjerenje da svijet nakon rata između Izraela i Islamskog pokreta otpora Hamas neće biti isti, dodajući da će on imati široke geopolitičke reperkusije.
Kolumnista magazina Stephen M. Walt počeo je članak pitanjem da li će posljedice rata u Pojasu Gaze biti dalekosežne? Odgovorio je da se u geopolitičkim sukobima – što je opće pravilo, obično sudaraju različite strane, te da događaji i sukobi u manjim regionima svijeta nemaju tendenciju prenošenja istih na druge dijelove svijeta.
Prema autoru, krize i ratovi izbijaju, ali obično u njima preovlada racionalnost koja ograniči njihove posljedice. No, to se ne dešava uvijek, a rat u Gazi možda je jedan od tih izuzetaka. Iako ne misli da je treći svjetski rat na pomolu, dodaje da ga ne bi iznenadilo da trenutne borbe dovedu do većeg regionalnog sukoba.
S tim u vezi, on je rekao da ne isključuje u potpunosti ovu mogućnost, jer nijedna od zemalja i zainteresiranih za ovaj sukob (poput Hezbolaha, Irana, Rusije, Turske i drugih) izgleda ne želi da bude direktno u njega uključena, te da američki zvaničnici pokušavaju zadržati sukob na lokalnoj ravni.
Ali, ako ovaj rat ostane i ograničen na Pojas Gaze i uskoro završi, imat će “velike” posljedice po cijeli svijet.
Da bismo razmotrili koliko bi posljedice mogle biti velike, važno je, prema Waltu, podsjetiti se na opće stanje geopolitike prije Hamasovog napada na Izrael 7. oktobra. Prije tog napada, Sjedinjene Države i njihovi saveznici vodili su “proxy” rat protiv Rusije u Ukrajini. Cilj mu je bio pomoći Ukrajini da protjera Rusiju sa teritorija koje je zauzela nakon februara 2022. godine, te da je oslabi kako ubuduće ne bi bila u stanju izvoditi slične akcije.
Autor je dalje rekao da ovaj rat ne ide u dobrom smjeru; ukrajinska kontraofanziva tokom ljeta je stala, omjer snaga, čini se, ide u korist Moskve, a nade da će Kijev moći povratiti izgubljenu teritoriju – silom ili kroz pregovore su se raspršile.
Odnosi Saudijske Arabije i Izraela
Sjedinjene Države su također vodile virtuelni ekonomski rat protiv Kine s ciljem da spriječe Peking u kontroli strateških sektora kod proizvodnje poluprovodnika, vještačke inteligencije, kvantnog računarstva i drugih oblasti visoke tehnologije. Članak Foreign Policy pojašnjava da administracija američkog predsjednika Joea Bidena namjerava posvetiti više pažnje svom ljutom rivalu (Kini).
Na Bliskom istoku, Bajdenova administracija je pokušavala – kako kaže američki kolumnista i akademik – da sprovede složen diplomatski plan. Nastojala je obeshrabriti Saudijsku Arabiju u približavanju Kini i pozivala je na normalizaciju odnosa sa Izraelom. Međutim, njeni kritičari su je upozoravali da ne ignoriše palestinsko pitanje.
Zatim je uslijedio napad 7. oktobra sa svim reperkusijama po geopolitiku i vanjsku politiku Washingtona. Prije svega, rat je postavio prepreku saudijsko-izraelskim nastojanjima normalizacije odnosa, a autor članka tvrdi da je zaustavljanje tih nastojanja, ustvari, i bio jedan od ciljeva Hamasa.
Rat je također onemogućio napore SAD-a da ne rasipa dragocjeno vrijeme na Bliski istok i umjesto prema njemu, pažnju i snagu usmjeri ka Dalekom istoku u Aziji, smatra Walt.
Ukratko, dodaje autor, rat koji je u toku na Bliskom istoku nije dobra vijest za Tajvan, Japan, Filipine ili bilo koju drugu zemlju koja je pod sve većim pritiskom Kine.
U zaključku svog članka, Walt vjeruje da se rat u Gazi neće proširiti na Liban ili Iran, koji bi tada od Sjedinjenih Država i drugih zahtijevao mnogo više fokusa kao i trošenja vremena i resursa.
(FOREIGN POLICY)