U Bihaću se od davnina njeguje tradicija izrade unskih lađa. Mersad Deda Smajić (74) poznati je bihaćki lađar, koji već tri decenije svoju strast i umjetnost izrade lađa prenosi na ljubitelje tradicionalnih unskih lađa koje se mogu vidjeti duž rijeke Une.
Vještim rukama i predanim radom, Deda je postao sinonim za ovu jedinstvenu vrstu drvenog plovila. Još kao mladić, bio je očaran ljepotom i elegancijom unske lađe koja je krasila rijeku i povezivala ljude kroz stoljeća. Njegova ljubav prema lađama postepeno je prešla u zanat i Deda se profesionalno posvetio pravljenju lađa i time očuvao bogatu baštinu Bihaća. U njegovoj radnji na radnom stolu zatekli smo unsku lađu u završnoj fazi, pa je tom prilikom i otkrio nekoliko detalja i tajni ovog tradicionalnog zanata.
-Lađe se prave od jelovine i smrčevine, koja je bolja, ali je manje ima od jelovine i teško ju je pronaći. Drvo treba na vrijeme odrezati i osušiti jer je neophodno da materijal bude suh kada se započne proces izrade lađe. Kostur lađe može biti od hrastovine, bagrema ili duda. Uglavnom od tvrdog drveta. Na lađu se stavlja karton i preko njega se zakuje lim kako ne bi propustila vodu i to je jedina stvar za koju mogu da garantuje. Ostalo sve zavisi od toga kako vlasnik pazi na lađu – kaže Deda.
Ako se pravilno usidri i ostavi, kako ističe, lađa može trajati i po desetak godina. Međutim, ako kisne i suši se na suncu, te se na njoj smjenjuju vremenske prilike, lađa brzo propane. Stjecanjem znanja i iskustva, Smajić je postao majstor ovog zanata. Njegovo umijeće izrade lađa prepoznato je u Bihaću i šire. Njegov rad je duboko povezan sa rijekom Unom, koja je izvor inspiracije za mnoge umjetnike u ovom kraju.
Baš kao što rijeka Una teče kroz različite pejzaže i donosi ljepotu prirode, tako i Dedine lađe predstavljaju simbol slobode i povezanosti s prirodom.
-Proces izrade lađe traje oko sedam dana. Za tri dana lađa može biti gotova ako vlasnik sam farba lađu. Inače, do sedam dana sve ukupno potrebno je kako bi se lađa u potpunosti završila. Mora se raditi u unutrašnjosti, nikako napolju jer materijal brzo ispuca. Pravim i vesla, a ona se rade posebno. Njih radim iz dijelova i sastavljam. Jednostavno, uz znanje i umijeće morate imati i potreban alat – kaže Smajić.
Razlika između bihaćkih i bosanskokrupskih lađa je u dužini i širi. Bihaćka lađa je duga četiri metra, a bosanskokrupska šest. Ova koju prave lađari iz Bosanske Krupe nije za vožnju Unom na području Bihaća jer je Una u tom dijelu puna brzaka i slapova. U Bosanskoj Krupi tok Une je mirniji i tamo mogu da plove duže lađe.
Na području Bihaća ima aktivnih oko desetak lađara – mnogi su umrli, ali su uspjeli prenijeti svoje umijeće na mlađe generacije.
federalna.ba
