Inicijativa građanki/na Mostara, u sklopu Projekta „Nevidljive žene Mostara i Hercegovine“ organizirala je promociju publikacije „Nevidljive žene Mostara i Hercegovine“. Promocija se održala sinoć u Studio 64. Promotorke publikacije bile su Dalida Demirović i Josipa Terzić Rezić, a moderatorica Seada Kuštrić.
Promocijom publikacije Inicijativa građanki/na Mostara je simbolično zaokružila priču o nevidljivim ženama, ali samo za 2023. godinu jer su najavili nastavak projekta i u 2024 godini. Alma Pelo Zagorčić, profesorica historije je od 2019. godine provodila istraživanje za ovu publikaciju u kojoj je predstavljeno više od 100 žena Mostara i Hercegovine.
„Predstavili smo više od 100 žena gdje smo objavili biografijske podatke o njima, a neke smo pomenuli samo imenom i prezimenom što predstavlja dobru osnovu za detaljna naučna istraživanja kada je u pitanju rodna ravnopravnost žena. Objava ove publikacije je samo jedan korak ka našem cilju ato je da se trg, ulica ili ustanova nazove imenom neke od žena koje smo predstavili večeras u ovoj publikaciji. Iskreno se nadam da ćemo moža već naredne godine hodati ulicom sestara Nuri Hadžić ili ulicom neke druge izvanredne žene koju smo predstavili u publikaciji“, ističe Pelo Zagorčić.
Promotorka publikacije Dalida Demirović u svom obraćanju naglasila je kako je publikacija rezultat rada grupe žena okupljene oko Inicijative građanki/na Mostara, koje su svojim radom i angažmanom na jedan nesvakidašnji način nametnule u javnom prostoru te od nevidljivih postale veoma vidljive.
„Ideja je da se jednoj ulici ili ustanovi u Gradu Mostaru da ime po ženi. Ako bismo banalizirali ovo pitanje vjerovatno bismo se pitali šta je tu problem, zašto ne. Međutim kada uđete u sistematsko riješavanje ovog pitanja onda dolazimo do zaključka da smo još uvijek nažalost na istom nivou na kome su bile naše prethodnice, iako je naš doprinos ogroman u javnom, društvenom, političkom životu grada Mostara, kada se dođe do toga da jedna od nas uđe u historiju onda tu nastaje problem. Ova publikacija je još jedan korak ka tome da prevaziđemo barijere u tom smislu te da nas konačno prizaju kao zaslužne za izgranju ovog društva u kome živimo i djelujemo u svim njegovim segmentima“, naglasila je Demirović u svom obraćanju.
Recenezti publikacije, prof. em. dr. Elbisa Ustamujić i prof. dr. Edim Šator kroz recenziju su istaknuli kako se radi o vrijednom rukopisu za naše društvo.
„Istraživanjem je ouhvaćen austrougarski period pa do aktuelne sadašnjosti. Postavljena struktura rukopisa se može sadržajno popunjavati i tematski proširivati. Obuhvaćeno je više od stotinu žena sa nekim značajnim biografskim podatkom i sve dokumentirano u izvorima Uprkos otežavajućim okolnostima, koje se u tekstu navode: rodna uloga, nedostatak pristupa obrazovanju, muški narativi, diskriminacija i patrijarhat, žene su dale veliki doprinos u svim područjima društvenog, kulturnog umjetničkog i naučnog angažmana, a o tome svjedoči ovaj historijski i sociološki vrijedan “spomenar”, kako je rečeno, odnosno podsjetnik – katalog“, ističe u svojoj recenziji prof. em. dr. Elbisa Ustamujić.
„I bez obzira na činjenicu što su pojedine žene dale ogroman doprinos u različitim oblastima kojima su se bavile, mi danas u Mostaru i Bosni i Hercegovini skoro pa nemamo ni ulice ni institucija nazvanih njihovim imenima. Tu nepravdu je potrebno ispravljati, a jedan od puteva je i rad na ovakvim projektima i publikacijama kojima će se skrenuti pažnja ne samo na loš položaj žena u društvu, nego i na one žene koje su dale ozbiljan doprinos razvoju ovog društva i države“, napisao je u svojoj recenziji prof.dr. Edim Šator.
Publikacija „Nevidljive žene Mostara i Hercegovine“ će biti dostupna i online. Na publikaciji su radili: Alma Pelo Zagorčić i Jasmin Branković, dok su saradnice bile: Ifeta Ćesir Škoro, Aldijana Trbonja Tule, Armela Vegar i Selma Dandić.
Podsjećanja radi projekt “(Ne)vidljive žene“ se realizira s namjerom da se istakne uloga i oda počast ženama čija su postignuća i doprinosi neopravdano zanemareni u historiografiji Mostara. Ovaj projekt je proizašao iz dubokog uvjerenja da su žene imale nezaobilaznu ulogu u oblikovanju kulturnog, društvenog, privrednog i političkog identiteta grada, uprkos čestim izazovima i preprekama sa kojima su se suočavale.
