Borci Hamasa su 7. listopada pokrenuli krvavi napad na Izrael, u kojem je ubijeno gotovo 1200 ljudi, a stotine su odvedene u Pojas Gaze kao zarobljenici. Gotovo tri mjeseca kasnije, masovna izraelska vojna odmazda odjekuje cijelom regijom, uz eksplozije u Libanonu, pobunjenike u Jemenu koji napadaju brodove u Crvenom moru. U međuvremenu, zapadne zemlje daju vojnu pomoć Izraelu i raspoređuju flote za zaštitu komercijalnog broda, riskirajući tako sukob s iranskom mornaricom.
To je sve u skladu s mračnim predviđanjem koje je prošle godine iznio iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amirabdolahian, kada je rekao da izraelska protuofenziva u Gazi znači da je proširenje rata postalo neizbježno te da treba očekivati daljnju eskalaciju diljem Bliskog istoka.
Izraelske obrambene snage i dalje vode žestoke bitke za kontrolu nad Pojasom Gaze u misiji uništenja Hamasa. Već su zauzeli veći dio sjevera tog teritorija od 365 četvornih kilometara, gdje živi oko 2,3 milijuna Palestinaca, a sada se vode žestoke bitke i na jugu. Četvrti grada Gaze su sravnjene sa zemljom i nenastanjive. Ministarstvo zdravstva koje kontrolira Hamas tvrdi da je više od 22.300 ljudi ubijeno, dok UN kaže da je 1,9 milijuna ljudi raseljeno.
Tijekom posjeta prvim linijama bojišnice, izraelski ministar obrane Yoav Gallant je upozorio da je njegova zemlja u borbi na duge staze.
– Osjećaj da ćemo uskoro stati nije točan. Bez jasne pobjede nećemo moći živjeti na Bliskom istoku, rekao je.
Kako se zaoštrava rat u Gazi, Hamas i njegovi saveznici sve više žele prenijeti sukob na širu arenu kako bi izvršili pritisak na Izrael. Regionalni analitičar Jerusalem Posta Seth Frantzman rekao je da ‘Iran sigurno igra u smislu pokušaja izolacije Izraela i SAD-a i oslabljenja utjecaja SAD-a, što pokazuje da Izrael nema sposobnosti odvraćanja koje je možda imao ranije, ili mislio da ima‘, prenosi Politico.
Sjeverna fronta
U utorak je eksplozija odjeknula u uredu u Dahiehu, južnom predgrađu libanonskog glavnog grada Bejruta, 130 kilometara od granice s Izraelom. Hamas je potvrdio da je u tom napadu ubijen jedan od njegovih najviših vođa, Saleh al-Arouri.
Vladini dužnosnici u Jeruzalemu odbili su potvrditi da izraelske snage stoje iza toga, no istovremeno su napad predstavili kao ‘kirurški udar na vodstvo Hamasa‘ i inzistirali na tome da to nije napad na sam Libanon. Libanonski premijer Najib Mikati je rekao da je taj incident riskirao uvlačenje njegove zemlje u širi regionalni rat.
Napetosti između Izraela i Libanona porasle su tijekom posljednjih tjedana. Hezbollah je zajedno s Hamasom dio ‘Osovine otpora‘ predvođene Iranom, koja za cilj ima uništenje države Izrael. Iransko ministarstvo vanjskih poslova je u utorak objavilo priopćenje u kojem je reklo da će smrt al-Arourija samo ohrabriti otpor protiv Izraela, ne samo na palestinskim teritorijima nego i šire.
U svom govoru u srijedu navečer, vođa Hezbollaha Hassan Nasrallah je osudio ubojstvo, no nije najavio vojni odgovor. Već mjesecima mornari koji plove tjesnacem Bab-el-Mandeb, koji povezuje Europu s Azijom, nose se s rastućim prijetnjama napada bespilotnim letjelicama, raketnih napada, pa čak i otmica od strane Huta koje podržava Iran, a djeluju u blizini obale Jemena.
Šijitska militantna skupina Huti inzistira na tome da ciljaju samo na brodove povezane s Izraelom, kako bi izvršili pritisak da se prekine rat u gazi. Međutim, na prometnoj trgovačkoj ruti od Sueskog kanala kroz Crveno more dogodili su se napadi na desetke trgovačkih brodova, zbog čega su intervenirale i zapadne zemlje.
Tijekom vikenda je američka mornarica rekla da je presrela dvije protubrodske rakete i potopila tri broda s borcima Huta u pokušaju otmice kontejnerskog broda Maersk Hangzhou. Danski brodarski div je rekao da će do daljnjega pauzirati sve tranzite kroz Crveno more, a putovanja kroz tu regiju obustavlja i energetski div BP.
Huti su gađali i kontejnerski brod CMA CGM Tage koji je bio na putu za Izrael. Unatoč poremećajima i razumljivoj nervozi oko tranzita ovim rutama, trgovina i dalje teče, kaže viši menadžer u Međunarodnoj brodarskoj komori John Stawpert.
– Čimbenik koji je tome najviše pridonio bila je prisutnost vojnih sredstava posvećenih obrani brodova od ovih napada, kaže Stawpert.
Učinci ovih poremećaja, posebice skokovi cijena koji pogađaju potrošače bit će vidljivi u sljedećih nekoliko tjedana. Tržišta nafte i plina također riskiraju udarac: cijena referentne sirove nafte Brent porasla je za 3 posto na 78,22 dolara po barelu. Skoro 10 posto svjetske nafte i 7 posto plina teče kroz Crveno more.
Odgovor Zapada
U srijedu navečer su SAD, Australija, Bahrein, Belgija, Kanada, Danska, Njemačka, Italija, Japan, Nizozemska, Novi Zeland i Ujedinjeno Kraljevstvo izdali ultimatum nazivajući napade Huta ilegalnim, neprihvatljivim i jako destabilizirajućima, no samo uz nejasne prijetnje.
– Pozivamo na trenutni prekid ovih napada i oslobađanje nezakonito zadržanih plovila i posade. Huti će snositi odgovornost za posljedice ako nastave prijetiti životima, globalnom gospodarstvu i slobodnom protoku trgovine u ključnim plovnim putovima u regiji, priopćeno je.
Unatoč mlakom odgovoru, SAD je već uzvratio militantima iz skupina koje podržava Iran, poput Kataeb Hezbollaha u Iraku i Siriji, nakon što su izveli napade dronovima u kojima je ozlijeđeno američko osoblje.
Pretpostavka iz Londona je da bi zračne napade protiv Hutija, ako bi do njih došlo, predvodile SAD uz Ujedinjeno Kraljevstvo kao partner. Mogle bi se uključiti i druge nacije. Dvojica francuskih dužnosnika rekli su da Pariz na razmatra zračne napade. Njihov je stav da se drže samoobrane, ističu. Francuski ministar oružanih snaga Sebastien Lecornu je to potvrdio.
Zapaljiva retorika Irana
Čini se da su napori Irana da koristi svoje saveznike u bitci ispod radara protiv Izraela i Zapada u tijeku.
– Od 1979. Iran provodi proxy terorizam pri čemu pokušava unaprijediti svoje vanjskopolitičke ciljeve dok premješta protuudarce na nekoga drugoga, obično Arape, rekao je Bradley Bowman, viši direktor Centra za vojnu i političku moć u Washingtonu.
– Sve učinkovitija regionalna sigurnosna arhitektura, onakva kakvu SAD i Saudijska Arabija pokušavaju izgraditi, noćna je mora za Iran, dodaje.
Unatoč zapaljivoj retorici Irana, nije objavljen sveobuhvatni rat neprijateljima, niti su naneseni golemi gubici zapadnim snagama u regiji, piše Politico.
– Ni Iran, ni SAD ni Izrael nisu spremni za taj veliki rat, kaže Alex Vatanka, direktor iranskog programa Instituta za Bliski istok.
– Izrael je nuklearna država, Iran je nuklearna država, a SAD na ovom frontu govore same za sebe, kaže Bowman i dodaje da se Izrael možda kladio na dugu borbu u Gazi, no Iran pokušava sukob učiniti globalnim. Nitko ne želi rat, tako da se obje strane dugoročno kockaju i nadaju da će ubiti neprijatelja samo posjekotinama, ističe Bowman za Politico.
