Čak 74 posto stanovnika Republike Srpske smatra da su u nekim slučajevima napadi na novinare opravdani. Poražavajući su to rezultati Istraživanja o medijskim slobodama u Bosni i Hercegovini 2023., koje je sprovelo Udruženje “BH novinari”. Donošenje Zakona o kriminalizaciji klevete u Republici Srpskoj, ali i Zakona o slobodi pristupa informacijama u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine će dodatno otežati rad novinara te se postavlja pitanje hoće li napadi na novinare, uzimajući u obzir nedostatak povjerenja u pravosuđe i podrške javnosti, postati svakodnevnica.
Novinari su svakodnevno izloženi nebrojenim prijetnjama – od fizičkih napada do uznemiravanja, posebno u online sferi. Rijetko uspiju postići pravdu na sudu, a ova nekažnjivost ohrabruje neprofesionalan odnos prema novinarima i političara, kao i javnosti.
VLADIMIR KOVAČEVIĆ, novinar
‘’Postoji ta neka neprijatnost da vi morate objašnjavati, kao što mi sada radimo, ljudima da vi jednostavno samo radite svoj posao, prenosite stavove, otkrivate informacije, da niste vi kreator informacija, kreator događaja. Vi obavještavate javnost o onome što je od interesa za tu istu javnost i onda vas ta ista javnost vjerujući nekim drugima, koji imaju milione u džepovima i na računima, ne znam, doživljava kao izdajnika.’’
Naše sagovornike smo pitali, koliko je novinarima, usljed pritisaka i vremenskih rokova teško da kontinuirano prate i iznesu priču do kraja i kojoj javnosti, ako ta ista javnost želi vidjeti potvrdu svojih uvjerenja.
HARIS ROVČANIN, BIRN BiH
‘’Gube podršku javnosti, a zbog javnosti se i rade da tako kažem. Ne zbog novinara i njihovog posla, nego zbog javnosti.’’
Za Milkicu Milojević, neumoljiva tržišna logika definira način rada i postojanja medija. Kaže, medijska zajednica ne postoji jer nasuprot njoj stoje medijske kuće, koje žele što jeftiniju radnu snagu koja će u što kraćem roku donijeti veći profit. Na zaštitu od uznemiravanja, ne mogu računati.
MILKICA MILOJEVIĆ, novinarka
‘’Mi smo razjedinjena, slabo plaćena, nesindikalizovana radnička klasa. S druge strane toga, što bi trebalo da bude medijska zajednica su medijske kuće, odnosno preduzeća koja funkcionišu kao i svako drugo preduzeće. Ja ne vidim neke bitne razlike između RTRS-a i javnog preduzeća Putevi ili Šume Republike Srpske.’’
Iz Helsinškog parlamenta građana Banja Luka bilježe porast SLAPP tužbi u cijeloj regiji. ‘’Strateške sudske tužbe protiv participacije javnosti’’ (SLAPP) su građanske tužbe protiv osoba ili organizacija koje javno govore o pitanjima od javnog interesa. Osim krajnjeg cilja – zastrašivanja, ovakve tužbe dovode u pitanje vjerodostojnost novinara.
DRAGANA DARDIĆ, Helsinški parlament građana Banja Luka
‘’Ove tužbe se najčešće koriste kako bi se novinari koji pišu, između ostalog i o ovakvim temama, ali i temama koje se tiču borbe protiv kriminala i korupcije, da bi se dakle oni obeshrabrili, zastrašili i u konačnici ućutkali.’’
Fizički napadi i prijetnje nisu jedini pritisak na rad novinara. Urednica portala Hercegovina.info ističe da je njena redakcija samo u jednom mjesecu imala nekoliko inspekcijskih posjeta te da jaz između režimskih i nezavisnih medija nikada nije bio veći.
KRISTINA PERIĆ, urednica portala Hercegovina.info
‘’Mi smo imali jednu situaciju gdje je osoba o kojoj smo dan ranije pisali hodala po našem stubištu. Prijavljivali smo to policiji gdje nam policajac, znači operateri kažu pa nije vam još ništa bilo. Imali smo takvih situacija gdje maltene, čekaju da budemo neko mrtav ili isprebijan pa da se reagira. Vidimo da takve reakcije doživljavaju i drugi novinari, pa i odvjetnici gdje se dovodi u pitanje je li njihova prijava opravdana, umjesto da se poduzme sve da ih se zaštiti.’’
Značajan broj napada na novinare ostaje neprijavljen i neistražen, a stvaranje kulture straha strožim zakonima i nedostatkom podrške javnosti tjera novinare na autocenzuru. Novinari imaju ključnu ulogu u pozivanju na odgovornost te pomažu javnosti da smisleno i informirano učestvuje u donošenju javnih politika.