Estonija, Latvija i Litva potpisale su sporazum o stvaranju zajedničkih obrambenih utvrda duž otprilike 700 kilometara granice koju dijele s Rusijom i Bjelorusijom. U sporazumu, potpisanom u Rigi, u Latviji, kaže se da je cilj “odvratiti i, ako je potrebno, zaštititi od vojne prijetnje”, navodi se u priopćenju estonskog Ministarstva obrane objavljenom na mreži X.
“Izgradnja obrambenih instalacija protiv kretanja pažljivo je razmotren i promišljen projekt, čija potreba proizlazi iz trenutne sigurnosne situacije”, rekao je estonski ministar obrane Hanno Pevkur.
“Ruski rat u Ukrajini pokazao je da su, osim opreme, streljiva i ljudstva, potrebni i fizički obrambeni objekti na granici kako bi se Estonija obranila od svog prvog metra”.
Svrha obrambenih instalacija “je spriječiti vojni sukob u našoj regiji”, rekao je Pevkur.
“Poduzimamo ove napore kako bi se građani Estonije mogli osjećati sigurnima, ali ako bi se pojavio i najmanji rizik, bili bismo brzo bili spremni za razne razvoje događaja”.
Još nisu objavljene pojedinosti o trošku, određenoj lokaciji utvrda ili rokovima izgradnje. Međutim, objavljen je vizualni prikaz kako bi utvrde mogle izgledati. Prikazuje model za ukope u obliku slova T s utvrđenim bunkerom koji se može pokriti radi skrivanja.
Važnost dobro pripremljene obrane je jasnija nakon neuspjeha ukrajinske protuofenzive
Baltička obrambena zona bit će “po svojoj je prirodi kompleks preventivnih i terenskih sigurnosnih mjera, čiji elementi na terenu podupiru djelovanje obrambenih jedinica na bazama kako bi se u slučaju potrebe zaustavio napad agresorskih jedinica”, prema izjavi. Obrane se “postavljaju raštrkano po krajoliku, uzimajući u obzir rezultate analize neprijatelja i okruženja te bojni plan postrojbi obrambenih snaga. Baltičke države su jedno područje operacija, pa se obrambeni objekti grade zajednički u koordinaciji s Latvijom i Litvom”.
Vrijednost jakih obrambenih linija postala je sasvim jasna tijekom ukrajinske protuofenzive pokrenute prošlog ljeta. Protuofenziva je propala uglavnom zbog masivne, slojevite obrane i utvrda koje su uključivale rovove, protutenkovske jarke, takozvane zmajeve zube i mnogo tisuća nagaznih i protutenkovskih mina.
U mirnodopskim uvjetima u zoni zaštite ne postavljaju se eksplozivi, žice za rezanje i druge zapreke, navodi se u priopćenju. Međutim, “uspostavljena je mreža potpornih točaka i distribucijskih linija”. Ti planovi će se “realizirati u suradnji s lokalnim zajednicama i u dogovoru s vlasnicima zemljišta”.
Zajednički sistem HIMARS-a i zračni nadzor
Osim poziva na zajedničke obrambene utvrde, tri ministra obrane potpisala su ono što se naziva M142 High Mobility Artillery Rocket Systems, ili “Sporazum o namjeri višecijevnih raketnih bacača HIMARS, koji ima za cilj stvoriti okvir za zajednički sustav upotrebe oružja i u mirnodopsko i u ratno vrijeme”. Sve tri zemlje su naručile ove sustave od američkih tvrtki u 2022. i 2023.
Estonija i Latvija također su potpisale “sporazum o suradnji za provođenje NATO-ove zračne sigurnosti iz latvijske zračne baze Lielvarde dok se pista u zračnoj bazi Ämari popravlja”. Članice NATO-a osiguravaju zračni nadzor za Baltik, koji nema svoje zrakoplove za provođenje ovih misija.
Najava ovog plana dolazi u kontekstu zabrinutosti koju je jučer izrazio njemački ministar obrane Boris Pistorius u Der Tagesspiegel da bi Rusija mogla napasti NATO u sljedećih pet do osam godina. Pentagon je danas komentirao kako “zbilja cijeni” ovaj potez “baltičkih partnera”.