Sastanak državne koalicije u Laktašima ponudio za sada više pitanja nego odgovora. U javnost dospjela dva dokumenta – jedan SNSD-ov, a drugi Trojkin. Neki stavovi slični, drugi poput Zakona o sudovima ostali razjedinjeni. Pitanje bez jasnog ogovora je da li je riječ o radnoj verziji ili zvaničnom dokumentu na kojem za sada nema potpisa. A neće ih ni biti, kako navode u SNSD-u, ukoliko bude bilo kakvih nametanja iz Ureda visokog predstavnika. Rokovi za zadatke, svakako, odavno cure. Još manje vremena ima Dragan Čović, koji treba do ponedjeljka dostaviti Nacrt prijedloga svim stranama, kako se navodi u dokumentu Trojke.
U vrhu oba dokumenta Izborno zakonodavstvo. S tim u vezi jasno je navedeno da se u Domu naroda glasa protiv SDA-ovog Prijedloga tehničkih izmjena Izbornog zakona i zatraženo njegovo vraćanje u redovnu proceduru. Izborni cenzus bio bi podigut na četiri posto za lokalne i pet za Opšte izbore – jedinstvenog su stava koalicioni partneri.
“Izbor članova Predsjedništva BiH: prijedlog HDZ-a BiH je da kandidata iz reda bošnjačkog naroda bira čitava FBiH, za kandidata iz reda hrvatskog naroda se predlaže promjena na ranije predloženi način HDZ-a BiH, a za kandidata iz reda srpskog naroda radi usklađivanja sa sudskim odlukama se, po istom prijedlogu, može definisati da se iz Republike Srpske bira ‘Srbin i ostali’, te isto tako da se definiše i u FBiH kako bi svi imali mogućnost da budu kandidovani”, navedeno je u dokumentu Trojke.
U SNSD-u nema odstupanja u ovoj oblasti u odnosu na koalicione partnere iz Federacije: “Mandat pripada stranci, izborne liste da budu zatvorene i ukidaju se preferencije. Za one koji odu iz izvršne funkcije, mogu se vratiti u zakonodavne organe”, kaže se u prijedlog SNSD-a.
Za sve je neprihvatljivo da CIK bira članove i predsjednike biračkih odbora. Rokovi su blizu. Trojka navodi da bi izmjene Zakona o izboru sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine mogle biti usvojene ako bude ispunjen uslov za dobijanje datuma otvaranja pregovora s Evropskom unijom. Do kraja februara posao u vezi s Izbornim zakonom potrebno je završiti u Parlamentu BiH.
Nešto više vremena u dokumentu SNSD-a ostavljeno je za reformu Ustavnog sudu Bosne i Hercegovine:
“Do kraja aprila usvojiti reformu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine na način da dvoje sudija bira RS, četvero sudija bira FBiH, a troje sudija da se bira u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Dogovoreno je da se do kraja aprila donese Zakon o izboru sudija u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.”
Dogovor koalicionih partnera o Sudu Bosne i Hercegovine se ne nazire, jer su njihova stajališta o sjedištu Apelacionog vijeća ostala različita. Ono što ne spore je da Sud Bosne i Hercegovine odlučuje po zakonima donesenim u Parlamentarnoj skupštini. Ipak, riječ je tek o dokumentu koji nije potpisan ni s jedne strane, već radnim verzijama i primjedbama koje je Trojka imala na SNSD-ove prijedloge.
“To u prevodu znači da ovo ništa nije dogovoreno niti je potpisano, o svemu je razgovarano. Sad mi treba da razgovaramo o interpretaciji jedne strane”, naveo je Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a.
“Sastanak je pokazao da imamo prostor za dogovor i da smo sve bliže pronalasku kompromisa oko važnih pitanja. Pri tome, nećemo pristati da se umanje prava bilo koga, niti ćemo to od drugih tražiti. Sve što dogovorimo bit će u interesu naših ljudi i države”, poručio je Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a.
Optimističan nakon sastanka u Laktašima je i Milorad Dodik, koji dokument baš i ne naziva radnom verzijom.
“Kao što vidite iz same reakcije Trojke, gotovo 90 posto svega toga je identično što je rečeno. I ono što piše oko izbora je skoro u cijelosti dogovoreno i to je potvrđeno. To je bio jedan od produktivnijih sastanaka i želim da se to sada implementira”, rekao je Dodik.
Osim o reformi zakonodavstva razgovarano je i o težini bh. kase. Okvir budžeta iz izvornih prihoda je isti, uz dodatnih 40 miliona maraka dobiti Centralne banke. Na spisku je raspodjela oko 254 miliona KM prikupljenih od akciza, od čega 36% treba pripasti RS-u, a 64 Federaciji. Dijele se i sredstva RAK-a. Od 37 miliona 10 miliona predviđeno je za medije: 40 posto BHRT-u, a po 30 posto medijima u Federaciji i RS-u. Šta god da je na stolu, radna ili zvanična verzija, od bilo kakvog dogovora neće biti ništa ukoliko bude novih nametanja iz Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, upozorili u SNSD-u.