Nakon što je u subotu carine na uvoz iz Kanade i Meksika povećao na 25 posto, a postojeće carine za proizvode iz Kine uvećao za dodatnih 10 posto, američki predsjednik Donald Tramp (Trump) ponovo je najavio uvođenje carina i na robu iz EU.
Ovakvu odluku obrazlaže podacima da Evropa ne kupuje američke automobile ili poljoprivredne proizvode, dok se istovremeno na tržištu SAD kupuju milioni evropskih automobila i velike količine hrane. Ako Tramp ostvari ovakvu prijetnju, Evropska unija će odlučno odgovoriti, najavili su iz Brisela.
Kakve posljedice bi Evropi, a indirektno i našoj zemlji, donio trgovinski rat kontinenata, sada je tek stvar procjena.
Ekonomski stručnjak i bivši bh. diplomat Draško Aćimović podsjeća da su SAD i EU najuže integrirane ekonomije svijeta, a njihov udio u svjetskoj trgovini je gotovo 30 posto, piše Avaz.
– Ovakve odluke za sobom će povući gubitak velikog broja radnih mjesta, jer u predstavništvima EU u SAD i SAD u EU radi više od 10 miliona ljudi. Iako Tramp računa da će povećati proizvodnju, ona će se, ustvari, smanjiti. Automatski će doći i do rasta cijena roba i usluga i u SAD, i u EU, koja će uvesti recipročne mjere, a sve to će se odraziti i na BiH – kaže Aćimović.
Iako se Trampove najave mogu tumačiti i kao demonstracija moći više usmjerena prema Kini, neizbježno je da tektonske promjene u američkoj vanjskoj politici moraju donijeti i ekonomske posljedice.
– Ovo će, naravno, izazvati rast cijena, jer mi smo oslonjeni na EU, pa i zbog toga saradnja dvaju bh. entiteta mora biti što tješnja. Trenutno imamo vrlo loš odnos RS i FBIH kada su u pitanju trgovina i usluge. Mi moramo usklađivati sve naše propise, okrenuti se sebi, pa ćemo automatski manje uvoziti, a podići ćemo svoju privredu i sačuvati radna mjesta. Neka je Sarajevo puno “Violete” i “Nektar piva”, a Banja Luka sarajevskog “Kiseljaka” – ističe Aćimović.
EU najavila protumjere, što vodi ka trgovinskom ratu u kojem svi gube
Analitičar i politolog Haris Ćutahija smatra da uvođenje carine od 25 posto Kanadi i Meksiku pokazuje kratkovidost američke trgovinske politike, jer SAD zavise od kanadske nafte i meksičkih autodijelova.
– Umjesto da ojača domaću industriju, ova odluka podstiče kontramjere, povećava troškove proizvodnje i slabi regionalne ekonomske veze. Dugoročno, ovo je pucanj u vlastitu ekonomiju, jer otežava poslovanje američkih kompanija i smanjuje konkurentnost na globalnom tržištu. Najava uvođenja carina EU dodatno potvrđuje sklonost američke administracije ka ekonomskoj konfrontaciji umjesto saradnji. EU je već najavila protumjere, što neizbježno vodi ka trgovinskom ratu u kojem svi gube – kaže Ćutahija.
Naglašava da su posljedice po BiH, koja ekonomski zavisi od EU, neizbježne.
– Smanjena potražnja i poremećaji u opskrbnim lancima mogu dodatno oslabiti ionako krhku ekonomiju. Trgovinski ratovi ne jačaju ekonomije, već ih usporavaju, a male zemlje poput BiH to osjećaju još snažnije. Umjesto izolacionizma i carinskih barijera, globalna ekonomija treba stabilnost i otvorenu trgovinu, a trenutni kurs američke politike vodi u suprotnom smjeru – dodaje Ćutahija.
Predsjednik Tramp (Trump) je još tokom kampanje spominjao “magičnu riječ – carinu”, pa se odluke o uvođenju carina na artikle iz uvoza mogu i očekivati, kaže Nedim Makarević, bivši ambasador BiH u Pakistanu, Afganistanu, Norveškoj i Islandu.
– U takvim slučajevima, kao i u diplomatiji, reaguje se zakonom reciprociteta, tako da će se to na kraju pretvoriti u jedan veliki ekonomski rat. Naravno da nije dobro, naravno da će biti konsekvenci. Što se tiče BiH, mi nemamo direktan problem, jer nemamo direktne trgovinske razmjene s Amerikom, ali zato imamo najveću trgovinsku razmjenu s Njemačkom. Njemačka će biti direktno pogođena, pogotovo kad je riječ o autoindustriji i mašinama, tako da indirektno i BiH može imati problema u vezi s tim – dodaje Makarević.