Čelnica njemačke ekstremno desne stranke Alternative für Deutschland Alice Weidel govorila je kako će ići na referendum o napuštanju Europske unije ako ova stranka dođe na vlast. Weidel je pozdravila izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU kao savršeno ispravan potez. “To je model za Njemačku, opcija da se može donijeti takva suverena odluka”, rekla je Weidel u intervjuu za Financial Times.
Weidel je na čelu stranke od 2022. godine i kaže da će vlada AfD-a nastojati reformirati EU i ukloniti njezin “demokratski deficit”, uključujući ograničavanje ovlasti Europske komisije, “neizabrane izvršne vlasti”.
“Ali ako reforma nije moguća, ako ne uspijemo ponovno izgraditi suverenitet država članica EU, trebali bismo pustiti ljude da odluče, baš kao što je Velika Britanija učinila. I mogli bismo imati referendum o Dexitu – izlasku Njemačke iz EU”, rekla je Weidel.
Ovo je ozbiljna tema
Mišljenja je da AfD neće doći na vlast u Njemačkoj prije 2029. godine. No inzistirala je na tome da je buduća uloga AfD-a u vladi neizbježna. Podsjetimo, takozvani “vatrozid” onemogućuje bilo kakav oblik koalicije ili suradnje AfD-a s drugim strankama.
Kao rezultat toga, unatoč snazi u anketama, AfD nema vodeću ulogu ni u jednoj od 16 njemačkih pokrajinskih vlada. Weidel je predvidjela da će demokršćani iz desnog centra (CDU) biti prvi koji će odustati od bojkota. Jasno je da stvar nije alarmantna, ali kad ovakvo nešto izjavi čelnica stranke koja bilježi veliki uspon, sigurno je da se radi o ozbiljnoj temi. Njemačka je srce Europske unije, nemoguće je EU zamisliti bez Njemačke. Valjda su baš zato njemačke mainstream stranke predano proeuropske te jednostavno ne spore o potrebi ostajanja u zajednici europskih naroda.
52 posto glasača AfD-a za EU
I Nijemci, koji su prepoznati kao eurofili, također su snažno za ideju Europske unije, ako je vjerovati anketi koju je proveo Konrad Adenauer Stiftung, think tank povezan s glavnom oporbenom strankom desnog centra CDU-om. U anketi provedenoj između lipnja i rujna 87 posto ispitanika reklo je da podupire nastavak članstva Njemačke, dok je 10 posto reklo da je protiv toga. Glasači i simpatizeri AfD-a su oko ove teme podijeljeni.
Njih 52 posto izjavilo je da su za članstvo Njemačke u Europskoj uniji, dok je njih 42 posto za odlazak Njemačke iz EU. Iako je većina ipak za ostanak u Europskoj uniji, zabrinjava broj onih koji su protiv. Taj broj, što se tiče ostalih stranaka, nije veći od deset posto.
Veliki prosvjedi diljem Njemačke
Osnovan 2013., AfD je započeo kao stranka protiv eura usred krize eura, prije nego što je, usred izbjegličke krize 2015., postao nepokolebljiva antiimigrantska stranka. Zakačio se na frustracije koje je donijela pandemija koronavirusa i redovito raspiruje strah i širi teorije zavjere. Njegovi čelnici redovito dospijevaju u medije koristeći nacistički jezik, spominjući antisemitske izraze, negirajući Holokaust i trivijalizirajući njemačku nacističku prošlost.
Proteklog vikenda više desetaka tisuća ljudi prosvjedovalo je širom Njemačke protiv AfD-a i njegove radikalne ideologije. Demonstracije rijetko viđenih razmjera se održavaju već tjedan dana.
Jedan od razloga je i otkriće medijske kuće Correctiv, objavljeno 10. siječnja, o skupu ekstremista održanom u Potsdamu. Tada se doznalo da su ekstremisti u studenome ondje kovali plan o masovnom protjerivanju imigranata i stranaca.
Ostale veće stranke su protiv AfD-a
Prosvjednici su držali natpise “Fašizam nije alternativa” i “Nema mjesta za naciste”. Predstavnici sindikata, udruga, Zelenih i Socijaldemokratske stranke (SPD) kancelara Olafa Scholza posebno su pozvali ljude na sudjelovanje u prosvjedima. Na prosvjedima su sudjelovali i članovi CDU-u.
Njemački establišment tako se ujedinio protiv AfD-a, koji pak, unatoč prosvjedima, raste u anketama u tri bivše istočnonjemačke države koje održavaju regionalne izbore kasnije ove godine. Upravo je na istoku zemlje AfD uvjerljivo najjača stranka, s podrškom preko 30 posto birača. Protiv AfD-a nisu samo dio stanovništva i ostale političke stranke, već se i u Bundestagu govorilo o njegovoj zabrani.
Za pokretanje postupka utvrđivanja mogućnosti zabrane založili su se čelnici SPD-a, kao i oporbenog CDU-a. Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser nije isključila pokretanje postupka zabrane, ali je istodobno naglasila da su “prepreke na putu do zabrane vrlo visoke”.
Sredinom prosinca je njemačka obavještajna služba poduzela dramatičan korak, klasificirajući ogranak AfD-a u Saskoj kao prijetnju demokraciji – što je potencijalni prvi korak prema potpunoj zabrani stranke kao neustavne.
Unatoč svemu ovome, AfD se u aktualnim ispitivanjima javnog mnijenja već mjesecima, s vrijednostima između 22 i 25 posto potpore, ustalio na drugom mjestu po popularnosti stranaka. S Puhovskim smo popričali i općenito o rastu popularnosti ove stranke.