Njemačka treba doseljenike, jer je njezino stanovništvo sve starije, a generacije iz doba visokog nataliteta polako odlaze u mirovinu. Već sada posvuda nedostaje stručne radne snage. Zato je cilj njemačke vlade učiniti zemlju interesantnom za kvalificirane radnike iz inozemstva. Već deset godina postoji portal „Make it in Germany” koji bi na raznim jezicima trebao pomoći interesentima za zapošljavanje u Njemačkoj.
Najviše ispitanika iz Turske
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) je preko tog portala provela ispitivanje tisuća kvalificiranih radnika iz zemalja koje nisu članice EU-a. Cilj je bio utvrditi motive, nade i bojazni ljudi koji razmišljaju o radu u Njemačkoj.
„To je jedinstvena studija na svijetu tijekom koje smo pratili osobe od trenutka kada su pokazali zanimanje za zemlju”, kaže Thomas Liebig iz OECD-a.
U prvom krugu je tijekom ljeta i jeseni 2022. ispitano skoro 30.000 ljudi. Pola godine kasnije, 10.000 njih je odgovorilo i na daljnja pitanja OECD-ovih znanstvenika. U jesen i zimu 2023. na kraju je provedeno zaključno ispitivanje u kojem je sudjelovalo 6.000 ljudi. Najvažnije zemlje podrijetla ispitanika su Turska (13 posto), Indija (10 posto) i Kolumbija (9 posto), a po četiri posto ispitanika dolazi iz Egipta, Alžira, Argentine, Meksika, Filipina i Rusije.
Uglavnom visoko kvalificirani muškarci
Tko je sudjelovao u anketi? „To su pretežito muškarci, njih je oko 75 posto”, kaže voditelj ove studije Liebig. „Oni su u velikoj mjeri visoko kvalificirani. 75 posto ih ima fakultetsku diplomu, a od toga trećina i magisterij ili doktorat. Većina ih ima obitelj. Visoki udio, oko 60 posto, ima najmanje osnovno znanje njemačkog jezika, a svaka treća osoba čak i viši stupanj.”
„Njemačka ostaje atraktivna zemlja za mnoge visoko kvalificirane osobe iz inozemstva”, stoji u studiji.
No mnogi ispitanici se žale na predugo čekanje na vizu. U Turskoj je svaki treći ispitanik (30 posto) svoja iskustva s njemačkim doseljeničkim sustavom zato opisao kao „prije loš” ili „vrlo loš”. U Alžiru se tako izjasnio svaki peti ispitanik.
Posebno su važne osobne preporuke
Prijatelji, obitelji ili kolege s posla ispitanicima su dali najvažniji poticaj za zanimanje za Njemačku. Kao glavni razlog za razmišljanje o odlasku u Njemačku većina ispitanika je navela nadu u dobre šanse na poslu i u karijeri. Također se često navode i sigurnost, dobar zdravstveni sustav, demokracija i pravna država, dobar obrazovni sustav te dobre šanse za partnera ili člana obitelji.
Samo mali broj ih je sada u Njemačkoj
U više od 12 mjeseci, koliko je ukupno proteklo između različitih rundi ispitivanja, samo je mali dio (5 posto) uspio doći u Njemačku. To su prije svega bili ljudi koji su dobro umreženi i znaju njemački jezik. Skoro svi oni rade u Njemačkoj puno radno vrijeme (93 posto). Polovica radi kao inženjeri ili informatičari, a svaki deseti u zdravstvu ili njezi starijih i bolesnih.
Skoro polovica mjesečno zarađuje više od 4.000 eura bruto, 13 posto više od 6.000, a deset posto njih prima plaću manju od 2.000 eura bruto. Većina (59 posto) je svojim životom u Njemačkoj sve u svemu „prilično zadovoljna” ili „vrlo zadovoljna”. Posebno pozitivno su vrednovali kvalitetu života, njemačku kulturu i mentalitet ljudi, kao i kulturu dobrodošlice u Njemačkoj.
„Nezadovoljni” ili „prilično nezadovoljni” su mnogi ispitanici svojim kontaktima s uredima za strance kao i svojom plaćom i financijskom situacijom (40 posto).
Rasizam i diskriminacija
Velik broj ispitanika je izrazio zabrinutost da bi u Njemačkoj mogao postati žrtvom diskriminacije i rasizma. Oni koji su za trajanja ispitivanja došli u Njemačku i ovdje rade čak kažu da je realnost puno gora nego što su mislili.
„Od onih koji su uspjeli doći u Njemačku više od polovica kaže da su diskriminirani kod traženja stana. Vrlo mnogo njih, skoro 40 posto, izvijestilo je i o iskustvima s diskriminacijom i rasizmom u trgovinama, restoranima ili na ulici”, kaže Thomas Liebig.
„To su zastrašujuće brojke.”
Bolja iskustva od očekivanih ispitanici su imali samo s policijom i školama koje polaze njihova djeca.
Rasizam kao prepreka
Autori studije OECD-a preporučuju Njemačkoj povećanje broja zaposlenih u uredima za izdavanje viza u inozemstvu i uredima za strance u Njemačkoj. Osim toga, predlažu da se u inozemstvu povećaju poticaji za učenje njemačkog jezika. I također, da se hitno nešto poduzme protiv diskriminacije i rasizma.
Prema posljednjem migracijskom izvješću OECD-a skoro polovica stranaca koji se trajno nastanjuju u Njemačkoj dolazi iz drugih članica EU-a. Druga skupina po veličini (21 posto) su izbjeglice, a slijede članovi obitelji onih koji već žive u Njemačkoj (15 posto). Najmanju skupinu doseljenika s 14 posto čine ljudi koji su radi posla u Njemačku došli iz država izvan EU-a.
(Deutsche Welle)