Što se više vlade bave konfiskacijom zamrznute ruske imovine kako bi pomogle u financiranju obnove Ukrajine, to postaje sve kompliciranije, piše Politico.
Dužnosnici Europske unije već mjesecima traže načine da iskoriste imovinu vrijednu oko 200 milijardi eura koju je blok blokirao nakon invazije Vladimira Putina na Ukrajinu u veljači 2022., ali to nastavlja stvarati nove probleme. Sada neke vlade kuju plan kako bi pokušale postići isti ishod, a da još ne zapečate sudbinu imovine.
Grupa industrijaliziranih nacija G7 razmatra prijedlog korištenja te imovine kao kolaterala za bankovne zajmove kojima se može financirati obnova Ukrajine, kažu dužnosnici uključeni u postupak. Ta bi sredstva bila zaplijenjena ako Rusija odbije platiti odštetu nakon završetka rata.
Belgijski konzervativac u Europskom parlamentu Johan Van Overtveldt, koji je iznio ovu ideju u prošlotjednom intervjuu za Politico, rekao je da bi to izvršilo pritisak na Putina da prekine rat i sjedne za pregovarački stol.
“Ako tih 200 milijardi eura uzmete sveukupno (konfiscirajući ih), gdje je tu Putinu poticaj da dođe na mirovne pregovore?” rekao je.
Ovi prijedlozi dolaze usred rastuće zabrinutosti oko odmazde Moskve ― uključujući moguće kibernetičke napade usmjerene na zapadne zemlje ― protiv potpune konfiskacije njezine zamrznute imovine. Nekoliko europskih dužnosnika uključenih u rasprave upozorilo je da bi to moglo izazvati reakciju protiv europske imovine u Rusiji. Ovo dolazi povrh upozorenja da bi to moglo ukaljati ugled eurozone, čineći je manje privlačnom za ulagače.
“Ulazimo u neistražene vode”, rekao je diplomat EU-a, govoreći pod uvjetom anonimnosti kako bi razgovarao o osjetljivim razgovorima. “Svatko bi bio zabrinut zbog mogućih posljedica oduzimanja imovine.”
Nepovezani napori EU-a da usmjeri gotovinu u Ukrajinu iz središnjeg proračuna suočili su se s ozbiljnim političkim otporom, što je natjeralo vlade da potraže alternativne izvore novca. Bili su potrebni tjedni diplomatskog usklađivanja prije nego što su čelnici 1. veljače uvjerili Mađarsku da povuče svoj veto na 50 milijardi eura gotovine EU-a za Ukrajinu.
Plan konfiskacije imovine mogao bi generirati više od 200 milijardi eura za podršku poslijeratnoj obnovi Ukrajine, kažu podupiratelji prijedloga. Zemlje G7 nastoje osmisliti koordinirani plan usred sve većeg pritiska Sjedinjenih Država, koje, uz Ujedinjeno Kraljevstvo i Kanadu, imaju manje dvojbi od zemalja EU-a poput Njemačke, Francuske i Italije.
U Europi postoji strah da bi Moskva mogla uzvratiti ulaganjem niza žalbi protiv Eurocleara, belgijskog financijskog depozitara koji drži veliku većinu ruskih rezervi u Europi.
“Institucija poput Eurocleara vrlo je sustavna financijska institucija”, rekao je belgijski ministar financija Vincent Van Peteghem novinarima krajem siječnja.
“Trebali bismo … pokušati izbjeći utjecaj (oduzimanja ruske imovine) na financijsku stabilnost.”
Kao znak odmazde za koju se zemlje boje da bi mogla doći, ruski su subjekti već podnijeli 94 tužbe u Rusiji tražeći povrat novca Euroclearu, koji posluje prema belgijskom zakonu, nakon što su njihova ulaganja i njihova dobit u Europi zamrznuti, kazao je belgijski dužnosnik koji poznaje ovu problematiku.
Vodeći ruski zajmodavci, uključujući Rosbank, Sinara Bank i Rosselkhozbank, podnijeli su tužbe protiv Eurocleara vrijedne stotine milijuna rubalja.
“Tužitelji su pokrenuli pravni postupak s ciljem pristupa imovini blokiranoj u knjigama Eurocleara”, objavila je belgijska financijska ustanova priopćenjem u četvrtak.
Euroclear je dodao da će vjerojatno izgubiti sudske sporove u Rusiji jer ta zemlja “ne priznaje međunarodne sankcije”. Ovo je pojačalo zabrinutost da bi potpuna konfiskacija mogla zapadnu imovinu u Rusiji izložiti odmazdi. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u prosincu da će Rusija uzvratiti udarac u slučaju zapljene svoje nepokretne imovine. Ne ulazeći u detalje, sugerirao je da bi mogli učiniti isto sa zapadnom imovinom u Rusiji. Belgijski dužnosnik, također govoreći pod uvjetom anonimnosti, upozorio je da bi Kremlj mogao odgovoriti ciljanjem na zamrznutu imovinu u Rusiji za koju Euroclear snosi odgovornost.
Diplomat EU-a upozorio je da bi Rusija također mogla eskalirati svoje kibernetičke napade na zapadne financijske institucije u pokušaju da vrati svoj novac. Ukazali su na nedavne skokove u ruskim internetskim kampanjama poput aktivnosti Moskve u Finskoj nakon protjerivanja ruskih diplomata iz Helsinkija.
Izvršni direktor tvrtke za kibernetičku sigurnost izrazio je zabrinutost da bi konfiskacija imovine mogla dovesti do toga da Moskva razvije sposobnosti za preusmjeravanje velikih financijskih transakcija na ruski račun. Drugi diplomat EU odbacio je ova upozorenja, ističući da je Rusija već zaplijenila lokalne podružnice europskih kompanija – uključujući dansku pivovaru Carlsberg i francuskog proizvođača hrane Danone – mnogo prije nego što je zapljena imovine bila na političkom dnevnom redu na G7.
Diplomat je istaknuo da će Kremlj nastaviti potkopavati europske financijske interese u Rusiji bez obzira hoće li plan zapljene zaživjeti. Europska komisija ostala je podalje od rasprave o oduzimanju imovine s obzirom da postoji upozorenje Europske središnje banke da bi to moglo potkopati ugled eura.
Početni prijedlog EU-a cilja samo na prihod od ruske uložene imovine, koji iznosi preko 4 milijarde eura godišnje, navodi se u izjavi Eurocleara. Izaslanici EU-a složili su se krajem siječnja da bi ta zarada trebala biti deponirana na poseban račun financijske ustanove u kojoj se drži. Europska komisija morat će iznijeti drugi prijedlog za pokretanje prijenosa gotovine u proračun EU-a, a zatim u Ukrajinu, piše Politico.