Bilo je to toplo rukovanje između najnevjerojatnijih državnika, vođeno pod blistavim pogledom predsjednika SAD-a Jimmyja Cartera. Sunčeva svjetlost probijala se kroz drveće u Camp Davidu, Maryland, dok su egipatski predsjednik Anwar Sadat i izraelski premijer Menachem Begin učvršćivali značajan sporazum koji je omogućio više od 40 godina mira između Izraela i Egipta. Služio je kao važan izvor stabilnosti u nestabilnoj regiji.
Taj se mir održao kroz dva palestinska ustanka i niz ratova između Izraela i Hamasa. Ali sada, kada je premijer Benjamin Netanyahu obećao poslati izraelske trupe u Rafah, grad u Gazi na granici s Egiptom, egipatska vlada prijeti da će poništiti sporazum. Evo pogleda na povijest ugovora i što bi se moglo dogoditi ako se poništi.
Kako je ugovor nastao ?
Bilo je to 1977. i Begin, novi izraelski premijer, protivio se ustupanju bilo koje zemlje koju je Izrael osvojio deceniju ranije u bliskoistočnom ratu 1967. godine. Te zemlje su uključivale egipatsko Sinajsko poluostrvo.
Egipat i Izrael vodili su četiri velika rata, posljednji 1973. godine. Tako je šokirao svijet kada je egipatski Sadat raskinuo s drugim arapskim liderima i odlučio da stupi u vezu sa Izraelcima. Pregovori su kulminirali sporazumom iz Camp Davida u septembru 1978. i mirovnim sporazumom sljedeće godine.
Prema mirovnom sporazumu, Izrael je pristao da se povuče sa Sinaja, koji će Egipat ostaviti demilitarizovanim. Izraelskim brodovima je odobren prolaz kroz Suecki kanal, ključni trgovački put. Zemlje su uspostavile pune diplomatske odnose u prvom mirovnom sporazumu Izraela sa arapskom zemljom.
„Camp David sporazum predvodila su tri hrabra čovjeka koji su zauzeli hrabar stav jer su znali trajne posljedice za mir i sigurnost, kako tada tako i za budućnost. Ista vrsta vodstva nam je potrebna danas, a ona trenutno nedostaje u izraelskoj vladi”, rekla je Paige Alexander, izvršna direktorica Carter centra.
Koja je trenutna pozicija Egipta ?
Dvojica egipatskih zvaničnika i zapadni diplomata izjavili su za AP u nedjelju da bi Egipat mogao suspendirati mirovni sporazum ako izraelske trupe napadnu Rafah. Netanyahu kaže da je Rafah posljednje preostalo uporište Hamasa nakon više od četiri mjeseca rata i da je slanje kopnenih trupa neophodno za poraz grupe.
Ali Egipat se protivi svakom potezu koji bi mogao poslati očajne Palestince da bježe preko granice na njegovu teritoriju. Rafah također služi kao glavna ulazna tačka za humanitarnu pomoć opkoljene teritorije, a izraelski napad mogao bi ugušiti isporuku ključnih zaliha.
Rafahova populacija porasla je sa 280.000 ljudi na oko 1,4 miliona ljudi dok Palestinci bježe iz drugih mjesta u Gazi. Stotine hiljada tih evakuiranih žive u velikim šatorskim kampovima.
Netanyahu je naredio vojsci da pripremi plan za evakuaciju svih palestinskih civila prije početka ofanzive. Ali, nejasno je kuda će ići.
Netanyahu je u nedjelju rekao da će moći da se vrate na otvorene prostore dalje na sjeveru. Ali ta područja su teško oštećena izraelskom ofanzivom, prenosi Glas Amerike.
Šta se dešava ako se ugovor poništi ?
Ugovor uveliko ograničava broj vojnika sa obje strane granice. To je omogućilo Izraelu da svoju vojsku usmjeri na druge prijetnje. Zajedno s ratom u Gazi, Izrael se gotovo svakodnevno sukobljavao s militantnom grupom Hezbolah u Libanu, dok su njegove sigurnosne snage u velikoj mjeri raspoređene na okupiranoj Zapadnoj obali.
Ako bi Egipat poništio sporazum, to bi moglo značiti da se Izrael više ne može oslanjati na svoju južnu granicu kao oazu mira. Jačanje snaga duž granice s Egiptom bi bez sumnje izazvalo izraelsku vojsku koja je već razvučena.
Ali to bi imalo ozbiljne posljedice i za Egipat. Egipat je od mirovnog sporazuma primio milijarde dolara američke vojne pomoći od SAD. Ako se sporazum poništi, to bi moglo ugroziti to finansiranje. Ogromno vojno jačanje bi takođe opteretilo egipatsku ekonomiju koja je već u teškom stanju.
Aleksandar je rekao da bi Izrael, ako napadne Rafah, “prijetio da uvuče Egipat u neprijateljstva, što bi bilo katastrofalno za cijeli region”.
