Za čak 24 posto pala je Appleova prodaja iPhonea u Kini u prvih šest tjedana 2024. godine. Na udaru je i Tesla, koji se u Kini bori s domaćim proizvođačima električnih automobila. Kina i dalje pronalazi načine kako da naudi američkim firmama, piše Business Insider kritizirajući kinesku politiku poticanja domaćih tvrtki da kupuju domaće proizvode.
Appleu je naštetila konkurencija Huaweija, Kinezi sve više kupuju domaće. Peking je od domaćih tvornica električnih vozila zatražio da kupuju više od domaćih proizvođača čipova, javila je u petak agencija Bloomberg. To je velik udarac za američke firme: Apple je lani na kineskom tržištu ostvario gotovo 20 posto prihoda, proizvođač čipova Nvidia 10,3 milijarde dolara, u odnosu na 5,8 milijardi dolara prethodne godine.
Pretekli Teslu
Istovremeno posvuda raste uvoz iz Kine. Poplava kineskog uvoza mogla bi ugroziti radna mjesta u SAD-u, piše The Washington Post. Zbog kineskog izvoznog buma možemo očekivati negativne reakcije širom svijeta jer su ugrožena radna mjesta i u Europi i u ostatku Azije, navodi The New York Times.
Kineske tvornice preplavljuju svjetsko tržište jeftinijim automobilima, kućanskim aparatima, čipovima i elektronikom, pa se očekuje nova runda trgovinskih napetosti s SAD-om i Europom, navodi The Washington Post. Kineska industrijska proizvodnja u prva dva mjeseca ove godine porasla je sedam posto u dolarskoj vrijednosti u odnosu na isto razdoblje 2023., objavio je Peking u ponedjeljak. No pad cijena brojnih proizvoda, zbog prevelike proizvodnje u Kini, znači da izvoz količinski još brže raste. Kina proizvodi trećinu svjetskih industrijskih proizvoda, ili više nego SAD, Njemačka, Japan i Južna Koreja zajedno, prema podacima UN-a. Uslijed krize nekretninskog sektora, Kina je prošlih godina više ulagala u industriju: prema kineskoj središnjoj banci, lani su novi krediti za industriju porasli na 670 milijardi dolara s 83 milijarde dolara u 2019. Istovremeno su krediti za nekretnine s 800 milijardi dolara u 2019. pali na 75 milijardi dolara.
EU uvodi takse
EU je prošli tjedan objavila da priprema uvođenje taksi na sve električne automobile iz Kine. EU tvrdi da ima dokaze o nezakonitim državnim subvencijama, što Kina niječe. U 2019. Kina je potrošila više na poticaje i subvencije industriji nego na vojsku, navodi se u studiji Centra za strateške i međunarodne studije. Subvencije u iznosu od 1,7 posto BDP-a barem su dvostruko veće nego u drugim zemljama, ističu. Državne banke daju zajmove uz niske kamate, gradovi daju zemljište za izgradnju tvornica uz male ili nikakve troškove, a državna elektromreža drži niske cijene. Tijekom posjeta Pekingu u prosincu, europski čelnici upozorili su da Kina kompenzira svoju nekretninsku krizu izgradnjom daleko više tvornica nego što joj je potrebno.
Kina je daleko najveća industrijska sila svijeta, ali kako im domaća potrošnja čini samo 40 posto BDP-a, a u SAD-u je to 70 posto, Kinezi forsiraju izvoz. To nije isključivo loša vijest za Zapad: prema analitičarima Goldman Sachsa, jeftinija kineska roba lani je utjecala na smanjivanje stope inflacije u SAD-u za 0,15 postotnih bodova.
(Jutarnji list)