Lako se priprema, djelotvorna je, koristi se za supu, čaj, sokove, a može da se jede i sirova.
Kopriva je svima nama poznata – posebno kada je dodirnemo, ali da li ste znali da su svi njeni dijelovi ljekoviti, prije svega korijen, kao i vršni dijelovi – u vrijeme cvjetanja. Listovi se također dosta koriste, ali uglavnom svježi. Kopriva je veoma bogata raznim mineralima, posebno gvožđem i vitaminima A, C i K. Od nje se dobijaju sokovi, čaj, supa i čorba. Njena ljekovitost poznata je hiljadama godina, može se naći svuda, što je najvažnije, a i efikasno obnavlja krvnu sliku.
Riječ je o narodnom lijeku za snižavanje visokog krvnog pritiska, a istraživanja na životinjama potvrđuju ovaj efekat.
Kopriva podstiče proizvodnju azot-oksida, a ovo jedinjenje opušta mišiće krvnih sudova koji se tako šire. Štaviše, neki sastojci blokiraju kalcijumove kanale, što opušta srce i smanjuje snagu kontrakcija. Istovremeno, kopriva povećava antioksidativnu zaštitu organizma.
Prepati na bazi koprive koriste se za liječenje slabokrvnosti, bolesti organa za varenje, prostate, reume, za regulaciju krvnog pritiska, za ublažavanje bolnih menstruacija, sniženje nivoa holesterola i šećera u krvi. Preporučuju se i za liječenje proljeva, kamena u bešici, unutrašnjih i spoljašnjih krvarenja, groznice, tuberkuloze, bronhitisa, nesanice i nervoze. Primijenjuje se i za liječenje kožnih bolesti: ekcema, herpesa, akni, gljivica i protiv opadanja kose.
Jela od koprive se naročito preporučuju malokrvnim osobama, za opravak poslije preležanih bolesti, u vitaminima siromašnoj ishrani, nakon dijeta za mršavljenje. Najpodesniji za upotrebu su nježni, mladi vrhovi biljke u svježem stanju. Za zimsku upotrebu mogu da posluže sušeni i na tamnom mjestu sačuvani suhi listovi koprive.