Trojica muškaraca, sinoć uhapšena na području opštine Hadžići, a po nalogu srbijanske policije, jer su tvrdili da su povezani s nestankom djevojčice Danke Ilić iz Srbije, pušteni su na slobodu jer nije bilo osnova za dalje zadržavanje. Lažne informacije i ometanje istrage u vrlo delikatnom slučaju. Kad nema empatije, pitamo gdje je zakon i krivična odgovornost za one koji objavljuju lažne informacije, posebno za vrijeme trajanja istraga i izazivanja uznemirenosti javnosti.
Višednevna potraga za nestalom dvogodišnjom Dankom Ilić proširena je i na teritoriju Bosne i Hercegovine nakon objave tri osobe na društvenoj mreži TikTok, koje su tražile novac za informaciju o nestaloj djevojčici. Nakon kriminalističke obrade po nalogu dežurnog kantonalnog tužioca pušteni su na slobodu.
“Od Interpola Beograd smo zaprimili akt da su identifikovali jednu osobu s IP adresom koja, navodno, traži 50.000 eura da će dati podatke o nestaloj djevojčici. Jedna osoba je bh. državljanin, ali sirijskog porijekla, jedan je državljanin Srbije, a treći je naš državljanin. Nismo prilikom pretresa pronašli bilo šta što ukazuje na to da se dijete nalazi ovdje, ali sigurno je jedna od najbitnijih kvalifikacija to širenje straha”, ističe Vahidin Munjić, v.d. direktora Federalne uprave policije.
Provedena akcija dokaz je dobre međudržavne saradnje sigurnosnih agencija, ali i dostupnosti necenzurisanih informacija širem broju korisnika putem društvenih mreža, što za posljedicu ima izazivanje straha i ometanje istrage.
“Otkako postoje otmice i nestanci djece, postoje i oni koji šire dezinformacije i pokušavaju profitirati na teškim situacijama. Činjenica je da nam je vjerovatno potrebna određena modernizacija Krivičnog zakona kad se radi o zloupotrebi društvenih mreža i interneta, s tim što tu treba biti posebno oprezan jer internet i društvene mreže trebaju ostati određeno polje slobode”, kaže Arben Murtezić, direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca FBiH.
Sa ulice verbalni sukobi i prijetnje preneseni su na digitalne mreže, gdje se svako predstavlja i plasira sadržaj kakav želi bez empatije, ali i krivične odgovornosti.
“Apsolutno možete pisati informacije, dijeliti, širiti neistine – niko vas neće pozvati na odgovornost, izuzev javnog mnjenja, za koje mogu reći da nije u pravu kada se podigne linč. Pa smo vidjeli da je širenje videosnimaka na kojima su mladi ljudi izrugivani okončano suicidom tih mladi ljudi”, upozorava psiholog Nermina Vehabović Rudež.
“Pojam odgovornosti treba biti detaljnije definisan, i to ne samo za pojedince, korisnike društvenih platformi, veći da i sami vlasnici platformi Meta, Google i dr. imaju malo više društvene i pravne odgovornosti i da države imaju bolju komunikaciju s njima”, smatra stručnjak za sajber sigurnost Predrag Puharić.
Odgovornosti nema jer nema ni adekvatnih sankcija. Bez izmjena Krivičnog zakona sajber nasilje ostaje nekažnjeno, a povećan broj, posebno najmlađih žrtava internet nasilja, realna prijetnja.