Zahvaljujući brojnim i najčešće dupkom punim skladištima diljem Europe, čim Joe Biden stavi svoj potpis na zakon kojim se odobrava novi paket pomoći Kijevu, prve pošiljke naoružanja i streljiva mogu isti tren krenuti prema ukrajinskoj granici.
Prioritet će svakako biti projektili za haubice od 155 mm i drugo topničko streljivo te protuzračna obrana. Niz baza i skladišta u Njemačkoj, Poljskoj i drugim zemljama saveznicama simultano pomaže Ukrajini da održava oružane sustave i obučava vojnike za rukovanje njima.
Njemačka je, primjerice, uspostavila centar za održavanje tenkova Leopard 2 u Poljskoj, nedaleko od ukrajinske granice. Takav sustav omogućava puno brži povratak servisiranog naoružanja u borbu.
Ako se paket od 61 milijarde dolara razdvoji na dijelove, 23,2 milijarde dolara ići će na ponovno popunjavanje američkih skladišta naoružanja. Drugim riječima, radi se zapravo o kupnji oružja i streljiva kako bi se zamijenila sredstva koja su prije prebačena Ukrajini, što ne mora značiti da i ovi novi kapaciteti u dogledno vrijeme neće biti poslani Kijevu.
Za održavanje i širenje američkih vojnih operacija u regiji – što uključuje i obuku ukrajinskih vojnika – namijenjene su 11,3 milijarde dolara, a 13,8 milijardi predviđeno je za kupnju novih suvremenih oružanih sustava. Pentagon bi trebao potpisati ugovore s američkim obrambenim tvrtkama za opskrbu Kijeva novim oružjem i opremom.
Nešto više od 13,4 milijarde dolara može se iskoristiti za zamjenu i popravak oružja prethodno prebačenog u Ukrajinu te za financiranje obuke Ukrajinaca. Izvan paketa od 61 milijarde dolara, program Foreign Military Financing predviđa dodjelu bespovratnih sredstava za kupnju oružja od proizvođača u vrijednosti od 1,6 milijardi dolara, a Pentagon će dobiti i autorizaciju da pošalje postojeće oružje i streljivo iz svojih zaliha do vrijednosti od 7,8 milijardi dolara.
Zasebna odredba nacrta zakona propisuje da bi administracija Joea Bidena trebala “što je prije moguće” prebaciti rakete dugog dometa ATACMS u Ukrajinu. No, američki predsjednik može odgoditi tu odluku ako će ona “štetiti nacionalnim sigurnosnim interesima SAD-a” jer je i dosad kamen razdora bila činjenica da ti projektili imaju domet 300 kilometara, pa Amerikanci žele od Ukrajinaca dobiti jamstva da neće gađati Rusiju.
Prema nepotvrđenim navodima, američki stav po pitanju ATACMS-a sada je prilično omekšan s obzirom na to da je Ukrajina u vrlo teškoj poziciji i potrebna joj je svaka moguća pomoć.
Paket sadrži i pomoć za ukrajinsku ekonomiju. Prijedlog predviđa dodjelu kredita od 7,85 milijardi dolara do 30. rujna 2025. godine, ali se zabranjuje Ukrajini da novac troši za isplatu mirovina. Nakon studenoga 2024. predsjednik SAD-a moći će otpisati 50 posto tog duga, a od 1. siječnja 2026. i kompletan dug ako to podrži Kongres.
Što se tiče Izraela, od 26 milijardi dolara, četiri milijarde bit će namijenjene dopunjavanju izraelskih zaliha obrambenih projektila za Željeznu kupolu. Od približno osam milijardi dolara za Indo-Pacifik, Tajvan bi trebao dobiti 3,3 milijarde za gradnju podmornica i podmorničke infrastrukture te 1,9 milijardi dolara za popunjavanje američkih skladišta iz kojih je razno naoružanje već prije prebačeno Tajvanu i drugim saveznicima u regiji.