Dobre vijesti su da, bar za sada, neće biti poskupljenja meda. Ipak, i sadašnja cijena mnogima je nedostižna, pa je med već odavno luksuz koji mnogi ne mogu priuštiti. Iako je godina za pčelare počela dobro, nagle promjene vremena, zahlađenje i kiša uticaće na prinos meda.
Proljeće je bilo idealno i najavljivalo dobru medonosnu godinu. Međutim, padavine i naglo zahlađenje omeli su bagremovu pašu. Ipak, pčelari u Semberiji nadaju se da će ove godine biti meda, jer je vegetacija krenula ranije.
MLADEN TEŠIĆ, pčelar
Sve je jedno mjesec dana krenulo ranije, ali to naglo zahlađenje neće biti povoljno. Već nije povoljno. Bagrem medi, kiša mu dobro dođe, ali niske temperature će sve to poremetiti. Ima još možda malo vremena da se bagrem popravi. Naš je pčelinjak okružen šumom, biće vjerovatno i lipa:”
Osim nepovoljnih vremenskih prilika i pčelare, kao i sve ostale, pogađaju poskupljenja repromaterijala.
BOJAN NEŠKOVIĆ, pčelar
“Repromaterijal za pčelarstvo, drvena i metalna građa i pribor za pčelarstvo su jako poskupjeli. I proces proizvodnje meda i pčelinjih proizvoda je porastao.”
Kilogram meda već neko vrijeme nije mijenjao cijenu i košta od 20 do 30 maraka, zavisno od podneblja. Dobra vijest je da, bar za sada, neće biti novog poskupljenja.
BOJAN NEŠKOVIĆ, pčelar
“Mi ne volimo da dižemo cijene bez neke baš prijeke potrebe. Med ne bi trebao da bude luksuz i nešto što svako može da priušti i ima u svojoj kući non-stop.”
MLADEN TEŠIĆ, pčelar
“Mi to nećemo ništa mijenjati, ali pojedine kolege i dižu, a sad da li to prati cijenu… Mi imamo dosta stalnih kupaca gledamo njih da ispoštujemo.”
Bez obzira na cijenu, građani za dobar med ne žale novac. Iako se u bih proizvodi kvalitetan med, građani Bosne i Hercegovine ne konzumiraju toliko meda koliko građani EU. Semberija i Posavina prepoznatljive su po bagremovom medu, tuzlanski kraj po lipi, a Hercegovina po medu od vrijeska. Broj onih koji se bave pčelarstvom je od pandemije koronavirusa u značajnom porastu, pa je samo u Semberiji registrovano oko 300 pčelara.