Drugi “Dani meda i ruralnog stvaralaštva Tuzlanskog kantona” koje organizuje Pčelarsko društvo “Nektar”, na Trgu slobode u Tuzli okupili su oko 50 pčelara, udruženja i proizvođača iz cijele BiH. Ponuda domaćih proizvoda je raznolika, zaineteresovanih ne manjka, ali kupuju oni ko imaju novca.
“Trebao bi biti zadovoljan, kupio sam po preporuci. Tako da, ok je, zadovoljan sam”, “Ako se šta svidi, to ću i kupiti”, “Nisam ništa kupio, samo sam došao da pogledam”, “Ma, ima svega. Šta god želiš, samo ako imaš para”, kazali su nam neki od građana
Na sajmu su građani mogli kupiti i razne preparate koji su rađeni na bazi raznih biljaka sa naših planina i livada.
“Mama i ja smo planinarke i beremo bilje sa naših područja i planina i od onog što uberemo, proizvedemo meleme, tinkture, kolagene, sirupe i druge preparate”, navela je Elena Pepić koja se bavi proizvodnjom prirodne kozmetike.
Svakako najveću pažnju su privukli proizvodi od meda, a posebno porodice Porić iz Bužima koja živi od pčelarstva. Njihova paleta sadrži više od 40 proizvoda od meda te kombinacija sa orašastim plodovima i biljkama. Kilogram bagremovog, šumskog ili kestenovog meda košta od 25 do 30 KM.
“Najveći problem je sada nabavka tegli jer je velika kriza za tegle. I same etikete i sve ostalo je poskupjelo. Mi smo ostali na istim cijenama jer smatramo da je to realnost za kvalitetan med i sve medove koji su provjerenog kvaliteta”, kazao nam je pčelar Rasim Porić.
Cijene su uglavnom iste i kod drugih proizvođača koji kažu da je proizvodnja meda ove godine solidna.
“Seleći smo pčelari, tako da prozvedemo različito od godine do godine. Prosječno tonu i po, dvije. Sve zasvisi od godine. Prošla godina je bila loša, sušna, pčele ušle u zimu. Tako da smo ove godine zadovoljni”, naveo je pčelar Mihad Hidanović.
Majevički med iz tuzlanske regije je od prošle godine certificiran. Inače, na području TK, po podacima pčelarskih udruženja, ima 40.000 košnica i oko 1.400 pčelara.
“Kada bi se to pretvorilo u proizvodnju da 40.000 košnica da minimalno 7 kg meda, to bi bila zaista velika proizvodnja. Međutim, te proizvodnje nema. Mi još pčelarimo iz ljubavi i činimo usluge prirodi preko oprašivanja. Zato je taj veliki broj zajednica, ali proizvodnju nemamo”, pojasnio je Šefik Čivić iz Pčelarskog društva “Nektar” Tuzla.
Pčelari imaju poticaje sa različitih nivoa, odnosno, 25 KM po košnici kada se uračuna pomoć grada, kantona i federacije. Je li to dovoljno?
“U kakvom je stanju društvo, dobri su poticaji. Nije nešto, ali pomogne”, dodao je Hidanović.
“Nije sve u novcu. Treba napraviti strategiju, pčelari moraju biti mobilni. Mislim da bi bilo dosta bolje da se ulaže u neka specijalna prevozna vozila i u prikolice, pa bi se povećala proizvodnja i onih 40.000 košnica bi bilo opravdano kroz proizvodnju”, poručio je Čivić.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, naša zemlja je prošle godine izvezla 10, a uvezla 620 tona meda. Tokom prvog tromjesječja ove godine, izvezeno je oko 800 kilograma, uvezeno oko 150 tona meda. Bio pravi ili krivotvoreni, on je na našem tržištu.
