Šok u Europi je velik: u najvažnijim zapadnoeuropskim članicama EU-a ekstremno desne ili stranke s desnog ruba na europskim izborima su postigle dobre rezultate ili su čak pobijedile. Među tim zemljama su Njemačka, Francuska, Italija i Austrija. No na istoku Europske unije situacija je drugačija – prije svega drugačija od ustaljenog imidža tog dijela Europe. U predodžbama mnogih ta je regija glavno uporište Viktora Orbana i Jaroslawa Kaczynskog, nacionalista i populista, piše Deutsche Welle.
Od Baltika do Bugarske na ovim europskim izborima nacionalističke, desničarske i euroskeptične stranke gotovo posvuda nisu ispunile svoja očekivanja ili su izgubile glasove. Samo u Sloveniji i Češkoj su pobijedile stranke koje su povezane s Orbanom i njegovim desno-nacionalističkim Fideszom.
Inače je slika posvuda iznenađujuća. Tako je u Mađarskoj po prvi put nakon mnogo godina Orbanova stranka na nekim izborima izgubila značajan broj glasova, a 30 posto je osvojio jedan novi lik na političkoj sceni i premijerov izazivač. U Poljskoj je neočekivano pobijedila proeuropska i liberalno-konzervativna koalicija premijera Donalda Tuska. U Slovačkoj je jasnu pobjedu odnijela progresivna stranka, ostavivši iza sebe vladajuću stranku SMER desno-nacionalističkog premijera Roberta Fica. U Rumunjskoj i Bugarskoj su desničarsko-nacionalističke i proruske stranke dobile manje glasova nego što se predviđalo ili nisu uspjele poboljšati svoje dosadašnje izborne rezultate.
Promjena na vlasti u Mađarskoj 2026.?
Najimpresivniji su rezultati europskih izbora i istodobno održanih lokalnih izbora u Mađarskoj. Po prvi put nakon 2009. na europskim izborima Orbanov Fidesz i njegov manji koalicijski partner demokršćanski KDNP nisu osvojili apsolutnu većinu, nego su pali na 45 posto. Fidesz je time, doduše, još uvijek jači od svih drugih stranaka, ali analitičari ovaj rezultat tumače kao pljusku premijeru koji je naviknut na pobjede.
Orbanov kritičar Peter Magyar, koji se sa svojom strankom Tisza na političkoj sceni pojavio tek prije nekoliko tjedana, dobio je 30 posto glasova – to je najbolji rezultat koji je ostvarila neka oporbena stranka od Orbanovog dolaska na vlast 2010. godine. Magyar je bivši član Fidesza, proteklih je godina obavljao dobro plaćene dužnosti u Orbanovom državnom aparatu i u javnosti se prvi put pojavio u veljači ove godine. On u mnogim segmentima zastupa pozicije desno-konzervativnog Fidesza, recimo što se tiče migracijske politike. Ali on obećava obračun s korupcijom i nepotizmom Orbanovog sustava te rješavanje problema u zdravstvu i obrazovanju. Osim toga, za razliku od Orbana on je izričito proeuropski orijentiran.
Orban je lošiji rezultat svoje stranke komentirao suzdržano i prkosno. „Mi smo pobijedili staru i novu oporbu i svejedno je kako se dnevno aktualna oporba zove, mi ćemo ju uvijek iznova pobijediti”, rekao je u izbornoj noći u nedjelju (9.6.). Nasuprot tome, njegov izazivač Peter Magyar obećao je promjenu na vlasti na idućim parlamentarnim izborima 2026.
Poljska: samo drugo mjesto za PiS
U Poljskoj je s 37 posto pobjedu odnijela liberalno konzervativna Građanska koalicija (KO) premijera Donalda Tuska, iako su mnogi očekivali njegov poraz. Desno-nacionalistička stranka Pravo i pravda (PiS) Jaroslawa Kaczynskog, koja je bila na vlasti od 2015. do 2023., morala se zadovoljiti s 36 posto i drugim mjestom, iako su joj predizborne ankete predviđale uvjerljivu pobjedu.
„Mi smo danas pokazali da smo tračak nade za Europu”, rekao je Tusk u nedjelju navečer u Varšavi.
I naglasio da je njegova zemlja „lider u EU-u”. Šef stranke PiS Kaczynski nazvao je izborni rezultat „velikim izazovom” i pozvao svoju stranku, aludirajući na boje poljske zastave, na stvaranje „bijelo-crvene fronte”. Za Tuska je nezgodno to što su njegovi manji koalicijski partneri, demokršćanski Treći put i Ljevica, dobili samo sedam odnosno šest posto glasova. Oboje je pretekla Konfederacija, antieuropska i nacionalistička snaga s desnog ruba, koja je osvojila 13 posto glasova i time ostvarila svoj najbolji dosadašnji rezultat.
Iznenađenje u Slovačkoj
Jedno od najvećih iznenađenja ovih europskih izbora bila je uvjerljiva pobjeda socijalno-liberalne lijeve oporbene stranke Progresivna Slovačka (PS) s 28 posto. Favorit je bila nominalno socijaldemokratska, ali u stvari desno-nacionalistička stranka SMER premijera Roberta Fica koji je sredinom svibnja teško ranjen u atentatu. Očito je stranci naštetila njegova negativna retorika nakon atentata. On je, naime, nedavno okrivio oporbu da je autor napada na njega i na taj način širio zbunjujuće desno-ekstremne teorije zavjere.
U Češkoj je pak s 26 posto pobijedila desno-liberalna stranka Akcija nezadovoljnih građana (ANO) bivšeg premijera i milijardera Andreja Babiša. Ona je dio desno-nacionalnog tabora na istoku EU-a, ali je prije svega kritički raspoložena prema migracijama i nije antieuropska. Na drugom mjestu je s 22 posto proeuropski, konzervativno-liberalni vladajući savez premijera Petra Fiale. Desno ekstremna stranka SPD je u usporedbi s prošlim parlamentarnim i europskim izborima izgubila skoro polovicu glasova i dobila je podršku samo pet posto birača.
Neće biti “osvajanja Bruxellesa”
U Hrvatskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj pobijedile su vladajuće stranke i koalicije, čiju je orijentaciju djelomice teško odrediti. No sve u svemu one zastupaju proeuropske i istovremeno konzervativno-nacionalne pozicije. Desničarske snage ni u jednoj od tih zemalja nisu uspjele postići značajnije rezultate.
Time je izostao prognozirani pomak udesno na istoku EU-a. Viktor Orban, samozvani vođa „suverenista” u regiji, nije postigao svoj cilj koji je proklamirao za europske izbore: „Osvojiti i promijeniti Bruxelles”. I to ne samo zbog vlastitih lošijih izbornih rezultata, nego i zato što mu u srednjoj i jugoistočnoj Europi za to nedostaju jaki saveznici, piše Deutsche Welle.
