NE urbicidu, NE betonizaciji! Ovo poručuju građani Banjaluke, koji se protive gradnji nebodera i uništavanju zelenih površina. Izmjenom regulacionih planova omogućava se gradnja stambeno-poslovnih prostora, na lokacijama koje su zelene oaze grada. Tim povodom građani najavljuju i protestno okupljanje. Iz Gradske uprave poručuju da je učinjeno mnogo za očuvanje zelenih površina.
Na lokalitetu bivše fabrike “Fruktona”, naselje Borik, planirana je gradnja lamela od 10 spratova. Stanari su protiv. Tvrde da je time potpuno narušen postojeći urbanistički koncept Borika.
“Pogledajte vi koliko je ovo naselje. Samo taj parkić je ovdje za djecu. Mi smo sve pretvorili u beton. Napravili ruglo od grada”, kaže Vojo, stanar u Boriku.
“Sve i jedan grad treba da ima zelenu površinu. Jednostavno, kad to pogledam, tu se ipak djeca igraju. Ja se sjećam ovdje sam igrao nogometa. To jednostavno treba djeci pružiti”, ističe Gvozden, stanar Borika.
Nedaleko od te lokacije, Nacrtom Regulacionog plana predviđena je gradnja nebodera na lokalitetu “Male pijace”. Te dvije lokacije udaljene su oko 100 metara. Gradnjom stambenog kompleksa u ovaj dio grada doselilo bi nekoliko hiljada ljudi. Time bi, tvrde stanari, bio narušen koncept kompletnog naselja.
Nije naselje Borik usamljen slučaj. Negoduju građani i protiv gradnje na drugim lokacijama poput Kupusišta… Na ovoj lokaciji odustalo se od gradnje škole – izgradiće zgradu. Niz je takvih primjera.
“Ovo je krajnje pretjerivanje. Ovo je urbicid. Ovo ne radi neko ko voli svoj grad i ko voli svoje sugrađane. Svi koji ovo podržavaju oni vole vjerovatno samo novac”, ističe Saša Lazić, odbornik u Skupštini grada Banjaluka.
Iz Gradske uprave stiže odgovor na kritike javnosti. Ocijenjeno je da je mnogo više urađeno za Banjaluku kako bi se očuvale zelene površine u odnosu na gradnju stambenih zgrada.
“Koristiti taj termin u mom mandatu ‘betonizacija’, nije prikladno. Mogu da Vam kažem potpuno argumentovano. Šta je umjesto četrnaestospratnice kod kina Kozare? Tamo je sada park i gradi se park. Priča o izgradnji nebodera na Kupusištu. To je uradila projektantska kuća. Ako to stavi projektantska kuća, ne znači da će to i biti”, kaže banjalučki gradonačelnik Draško Stanivuković.
To mišljenje ne dijele stručnjaci. I oni koriste termin “betonizacija”. Upozoravaju da Banjaluka gubi epitet zelenog grada.
“Zeleni grad se ne posmatra iz vazduha. Posmatra se sa nivoa partera. Činjenica jeste da smo, nažalost, zabetonirali i da idemo u nekom pravcu, ali to je usud društava u tranziciji. Ja vjerujem da naš fakultet može da da odgovore, da pomogne našoj Gradskoj upravi ili lokalnim samoupravama u kojem pravcu bi naše urbane sredine trebalo da se razvijaju”, navodi Saša Čvoro, dekan Arhitektonsko građevinsko geodetskog fakulteta u Banjaluci.
U kojem pravcu će nastaviti Banjaluka? Odgovor na to pitanje trebalo bi da da najvažniji dokument – Urbanistički plan, na čije se usvajanje dugo čeka. Do tada, gradi se na osnovu brzo izmijenjenih regulacionih planova i dokumenta iz 1970. čiji je rok važenja istekao.
