Pored brige o sigurnosti, građani BiH brinu i vijesti o novim poskupljenjima. Ovoga puta, struje. Gorivo je već poskupilo. Sve ovo, tradicionalno, povlači za sobom i sva druga poskupljenja, na čelu sa cijenama osnovnih životnih namirnica. Vruće ljeto dolazi i to ne samo u temperaturnom smislu.
Barem tokom ljeta građani bi trebalo da se opuste, no najavljena poskupljenja struje od 10% za domaćinstva već od 1. avgusta, to im ne dozvoljavaju. Nadležni imaju opravdanje za ovu odluku, što pojedini građani razumiju.
“Struja nije poskupila 10 godina i sad vi dižete paniku kako je skupa struja. (Možete li vi to podnijeti?) Pa, ne znam ko može. (Možete li vi?) Ali, vi novinari stvarate paniku kao da je smak svijeta. (…) Znate li kad je zadnji put struja poskupila? Znam ja, ja radim tamo”, neki su od komentara građana.
I oni zaposleni teško podnose mjesečne troškove, a tek pripadnici treće dob? Penzija ne može pokriti troškove
“Ma kakvi, nema šanse. Bogami. Ko god kaže da može, laže. Ovima je malo, treba nova auta kupiti. Nove pasate od 400-500 hiljada. Što ne kupe klio, kao oni Slovenci?”; “Ako struja ide 10% onda će i sve drugo poskupiti. Teško… Penzija traje do 25. u mjesecu. Pet dana do penzije nema ništa. Dinara nema u kući. (Imate li neku pomoć?) Ne, ne…”; “Djeca mi pomažu. (A da nije tako, da nemate pomoć, kako bi izašli na kraj s poskupljenjima?) Ne znam”; “70% ljudi ima minimalnu penziju 576 KM, a režije su mu ovdje u Alipašinu 300 KM. Situacija nije dobra nikako”, komentari su građana.
Kupovina voća i povrća po kilogramu odavno je ostala u prošlosti. Građani sve više kupuju na komad, ali nije teško samo kupcima. Teško je i prodavcima.
“Kad kupuju, kupuje se na malo. Paprika jedna-dvije. Slabo, skroz”, kazao je jedan od trgovaca.
“Sve se manje i manje kupuje. Na komad, na pola kg, sitno. Šta će, ljudi jedva preživljavaju. Oni pomažu samo sebi, sebi pomažu plate kad im je ćejf. Uopšte ih nije briga za obični narod. Mi nadležne nemamo”.
Skuplju struju plaćaće i privrednici. Podizanje cijena zarad pokrivanja vlastitih gubitaka Elektroprivrede nije rješenje, negoduju.
Suad Ećo, preduzetnik:
“Gubitke koje imaju, ili su naslijedili neće moći samo kroz poskupljenje struje privredi ili građanima nadoknaditi. Mislim da se ovdje mora raditi na nekoj optimizaciji”.
Do tada, građani strahuju od lančanih poskupljenja. Ekonomisti njihove slutnje potvrđuju. A cijene proizvoda u BiH već su previsoke i gotovo identične sa državama EU, što potkrepljuju istraživanja Eurostata. U prošloj godini iznosile su 85 odsto od prosjeka Unije. U odnosu na države regije, Hrvatska je zabilježila najviši nivo cijena hrane koji iznosi 102 odsto, dva odsto iznad evropskog prosjeka. Slijede Srbija Albanija, Crna Gora, kod kojih su više cijene hrane nego u BiH, dok su u Sjevernoj Makedoniji niže i iznose 68 odsto od uporednog prosjeka.
Igor Gavran, ekonomista:
“Vidimo paralelno da se dešava da nema drugih mjera koje bi pomogle smanjenju troškova života i olakšale građanima i penzionerima. Za koji mjesec dolaze izbori. Teme će se skretati u drugom smjeru”.
U drugom smjeru krenule su i cijene goriva u BiH. Na benziskim pumpama vidne su korekcije na gore. Ipak, poredeći se s regionom, uz Bugarsku smo još najpovoljniji u tom segmentu, dok je gorivo najskuplje u Albaniji.