Volodimir Zelenski jučerašnjim je pozivom Rusiji na idući mirovni summit o Ukrajini otvorio niz pitanja.
Postoji li mogućnost stvarnih pregovora između Rusije i Ukrajine. Što je nagnalo Zelenskog da Rusima uputi poziv, je li to situacija na bojištu ili možda izgledni povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću koji je skeptičan prema daljem nastavku vojne pomoći Ukrajini te želi da Kijev pregovara s Moskvom? Kako bi uopće izgledali ti mogući pregovori?
Zelenski je prvi put od neuspjelih pregovora u proljeće 2022. i nakon ruskog napada na Ukrajinu 24. veljače iznio zamisao o razgovoru s Moskvom, a da prethodno nije tražio rusko povlačenje s ukrajinskog teritorija.
Zelenski nije spominjao prekid neprijateljstava, već uspostavu “plana” na trima područjima. To su energetska sigurnost Ukrajine, čija je infrastruktura opustošena u ruskim bombardiranjima, slobodna plovidba Crnim morem, ključna za ukrajinski izvoz, i razmjena zarobljenika, dok se istovremeno na bojišnici ne nazire odlučujuće napredovanje ni s jedne strane.
Ukrajina redovito ponavlja želju o povratu suvereniteta nad svim okupiranim teritorijima, uključujući i poluotok Krim, koji je Moskva pripojila 2014. godine. Kremlj je dosad isključivao bilo kakve mirovne pregovore sve dok Ukrajina ne napusti četiri regije koje Moskva želi anektirati i dok se ne odrekne savezništva sa Zapadom. To bi u principu značilo kapitulaciju Ukrajine, što je i ruski predsjednik Vladimir Putin nedavno ponovio.
Ruski odgovor nejasan
Rusija nije jasno odgovorila na poziv Zelenskog, a glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov rekao je da “prvi mirovni summit uopće nije bio mirovni summit, stoga očigledno prvo moramo shvatiti što gospodin Zelenski pod tim misli”.
SAD također nema ništa protiv toga da Ukrajina pozove Rusiju na summit, stoga se postavlja pitanje kako bi taj summit izgledao i bi li on mogao biti put prema pregovorima o kraju rata.
Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić smatra da većina toga ovisi o Rusiji. “Pitanje je na što je Putin spreman pristati, jer do sada nije pokazivao sklonosti da odustane od regija i područja koje je ili anektirao ili osvojio. Bio je vrlo isključiv i to je zapravo onda slijepa ulica”.
Avdagić: Putin je dosad bio vrlo isključiv
Kaže da bi Putin odustajanjem od osvojenih područja pokazao slabost u Rusiji te bi to moglo destabilizirati njegovu vladavinu, s obzirom na to da je već u ruskom parlamentu proglašena aneksija Donbasa, Luhanska, Zaporižje i Hersona. Krim je anektiran još 2014.
Avdagić tvrdi da je problem u tome što dvije zemlje polažu pravo na isti teritorij, a njihovi predsjednici u praksi nemaju mandat da prema ustavnopravnoj logici pregovaraju o teritoriju. “Jedini put prema pregovorima o teritoriju je da jedna strana ostvari značajan napredak na bojištu, što bi onu drugu prisililo da izađe pred narod i pristane na određene ustupke. To se u ovom trenutku ne događa”, govori. Kaže kako je potez Zelenskog znak da je Ukrajina spremna pregovarati, ali da je put do kraja rata veoma dalek upravo iz gore navedenih razloga.
Slaže se da bi povratak Trumpa u Bijelu kuću promijenio dinamiku odnosa, ali opet je pitanje o čemu i na koji način pregovarati, a da se ne izađe iz moralnih i ustavnih normi razgovora o teritoriju i budućim aranžmanima.
“Mi smo i dalje vrlo daleko od kraja rata, pozicije su tvrdo i čvrsto zauzete, a ponavljam, ono što može promijeniti tijek rata je ili nova logika međunarodnih odnosa i relacija, ili drastična promjena situacija na ratištu”, zaključuje Avdagić.
O čemu uopće pregovarati?
Većina međunarodnih aktera i analitičara slaže se da bi dolazak Trumpa u Bijelu kuću promijenio odnos SAD-a prema Ukrajini. Mađarski premijer i Trumpov saveznik Viktor Orban rekao je da bi Trump uvjetovao nastavak vojne pomoći Ukrajini time da započnu pregovore s Rusijom, pa stoga nije nerealno zaključiti kako je i sam Zelenski krenuo u tom smjeru.
Situacija na bojištu ne mijenja se osjetnije mjesecima, Ukrajinci imaju problema s brojnošću vojnika, a iako Rusija nije ostvarila značajnije proboje, taktikom iscrpljivanja, rušenjem morala i neprekidnim napadima učinila je Ukrajinu potpuno ovisnom o zapadnoj pomoći. Ne treba zaboraviti da je linija bojišta u Ukrajini duga gotovo 1000 kilometara, da je Rusija u sve četiri anektirane regije osvojila velik dio teritorija te da ima otvoren koridor prema Krimu.
Sve te činjenice mogle su potaknuti Zelenskog da uputi ovaj poziv Rusima. Naravno, nitko ne očekuje da Zelenski samo tako pristane na sve ruske uvjete koji su nesumnjivo megalomanski i svode se na čistu otimačinu teritorija, pogotovo onih koji se tiču aneksije četiri ukrajinske regije. No, pitanje Krima, pitanje članstva u NATO-u, kao i budućih sigurnosnih aranžmana Ukrajine vjerojatno će se morati naći na stolu kako bi se otvorio put prema uistinu izvedivim mirovnim pregovorima koji bi u konačnici doveli do prekida vatre.
Zelenski pozivom na summit lopticu prebacuje Rusima. Hoće li njihov odgovor biti pozitivan, ne ovisi možda samo o Putinu, već i o američkim biračima.