Ruske vlasti tvrde da je Moskva bila meta jednog od najvećih napada dronovima od početka rata u Ukrajini, ali uprkos dramatičnim brojkama – konkretni dokazi o posljedicama gotovo da ne postoje. Prema navodima ruskih zvaničnika, napadi su trajali više dana, od 14. do 16. marta, a sistemi protivzračne odbrane navodno su oborili stotine bespilotnih letjelica koje su se približavale glavnom gradu.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin naveo je da je uništeno čak 289 dronova u zoni oko grada, dok pojedini izvori govore i o ukupno više od 500 oborenih letjelica širom Rusije u tom periodu.
Bez slika, bez dokaza
Iako se radi o navodno masovnom napadu, ne postoje potvrđeni snimci ili fotografije koje bi pokazale razmjere štete. Također, nema pouzdanih informacija o poginulim ili povrijeđenim osobama u Moskvi, što dodatno izaziva sumnju u službene izvještaje.
Analitičari ističu da je neobično da ovako veliki napad prođe bez vidljivih posljedica, posebno jer su raniji napadi sa znatno manjim brojem dronova izazivali ozbiljnu štetu i ljudske žrtve.
Poremećaji u saobraćaju
Jedine konkretne posljedice koje su zabilježene odnose se na zračni saobraćaj. Tokom napada došlo je do privremenih obustava letova i ograničenja rada više moskovskih aerodroma, uključujući Šeremetjevo, Vnukovo i Domodedovo.
Sumnje na propagandu
Dio vojnih analitičara smatra da bi izvještaji o “masovnom napadu” mogli biti pretjerani ili čak dio informativne strategije. Navodi se da bi takve tvrdnje mogle poslužiti kao opravdanje za dodatna ograničenja interneta i komunikacija u Rusiji. Istovremeno, stručnjaci upozoravaju da moderni dronovi mogu funkcionisati i bez mobilnog interneta, koristeći unaprijed programirane rute i satelitsku navigaciju.
Šira slika sukoba
Napadi dronovima postali su sve češći u ratu između Rusije i Ukrajine, a Moskva je sve češće meta ovakvih operacija. Ipak, nedostatak konkretnih dokaza u ovom slučaju ostavlja otvorena pitanja – da li se radi o stvarno velikom napadu ili o prenaglašenim tvrdnjama.
