Plan vlade premijera Donalda Tuska da reducira nastavu vjeronauka u javnim školama u Poljskoj izazvao je očekivanu protureakciju tamošnje Katoličke crkve, tradicionalno povezane uz klerikalnu stranku Pravo i pravda (PiS) koja je u opoziciji od prošle godine.
U četvrtak je biskup Wojciech Osial, predsjednik Povjerenstva za obrazovanje poljskih biskupa, podržao peticiju “DA vjeronauku u školi”. Kampanja, koju su pokrenula četiri katolička tjednika, od 1. kolovoza po cijeloj državi prikuplja potpise protiv vladina plana da ograniči nastavu vjeronauka na jedan sat tjedno, počevši od 1. rujna 2025. godine.
“Potičem roditelje i sve one kojima je stalo do odgoja djece i mladih u duhu kršćanskih vrijednosti da se pridruže akciji i potpišu prosvjed upućen ministrici obrazovanja”, objavio je Osial.
Ministrica obrazovanja koja se našla na meti poljskih biskupa i katoličkih udruga je Barbara Nowacka koja je najavila da je u pripremi uredba kojom bi se uveo jedan sat vjeronauka tjedno.
“Kao što sam obećala, rad na ovome će početi”, objasnila je ministrica obrazovanja pa dodala kako ona poštuje Crkvu, “ali želi da ona bude odvojena od države”.
Promjene
Također je navela da su već uvedene neke promjene po pitanju vjeronauka u školama. Riječ je o ocjenama iz vjeronauka i etike, koje neće ulaziti u prosjek.
“To je izazvalo nejednakost u ocjenjivanju i mogli ste dobiti dodatne bodove, ali neki učenici nisu imali tu priliku. Štoviše, uskoro ćemo uvesti mogućnost spajanja učenika iz različitih razreda i organiziranja zajedničkog vjeronauka, koji bi bio prvi ili posljednji školski sat”, izjavila je ministrica.
Prema njezinim riječima, Crkva je navikla imati sve što poželi, a osim toga, ima i korist od toga što država zapošljava katehete.
“Razumijem da se bune jer Crkva trenutačno ima koristi od toga što država zapošljava katehete, prije svega svećenike”, objasnila je Barbara Nowacka.
Nastava katoličkog vjeronauka u školama vodi se prema načelima utvrđenima u konkordatu između Poljske i Svete Stolice iz 1993. godine, koji je vrlo sličan Sporazumima između Svete Stolice i Hrvatske. Katolički vjeroučitelji, od kojih su većina laici, trebaju ovlaštenje (missio canonica) od svog biskupa, a prema službenim podacima, u poljskim gradovima kao što su Varšava, Poznań i Wrocław oko 60 do 70 posto učenika osnovnih škola, ali samo između 15 i 30 posto učenika srednjih škola pohađa nastavu vjeronauka.
Reakcija Crkve
Kao što se očekivalo, reagirala je Katolička crkva. Komisija za katolički odgoj Poljske biskupske konferencije snažno je kritizirala najavu reduciranja satova vjeronauka.
“Novi propis kojim se uvodi jedan sat vjeronauka tjedno je oblik neravnopravnosti i nepravednog odnosa prema učenicima i vjeroučiteljima. A promjene koje predlaže Ministarstvo prosvjete imaju za cilj narušavanje osnovnih nastavnih načela, dok je ideja o stavljanju vjeronauka na početak i kraj nastave vid diskriminacije, segregacije i netolerancije prema vjernicima”, naveli su biskupi.
Nisu zaboravili napomenuti kako su komunističke vlasti zabranjivale vjeronauk u školama te dodati da se vjeronauk uči u javnim školama u 23 od 27 zemalja Europske unije. (Iznimke su Francuska, Slovenija, Luksemburg i Bugarska.)
Predsjednik povjerenstva, biskup Wojciech Osial apelirao je na vjernike, a posebno na “roditelje katolike”, da “hrabro progovore o ovoj temi”. Sličan je apel uputio i katoličkim medijima, pokretima i zajednicama.
Međutim, analize pokazuju da crkveni utjecaj slabi čak i u tradicionalno katoličkoj Poljskoj. Istraživanje provedeno proljetos pokazalo je da raste broj onih koji se deklariraju kao nevjernici. Takav odgovor dalo je 14 posto ispitanika, odnosno za šest postotnih bodova više nego 2019. godine. S druge strane, postotak vjernika se smanjuje od 2020. kada je prvi put bio manji od 90 posto. Ove je godine iznosio ukupno 87 posto. Pritom se devet posto ispitanih izjasnilo kao “duboko religiozno”, a 78 posto kao “vjernik”. Zaključak glasi – većina ispitanika i dalje se izjašnjava kao vjernici, ali posebno se smanjuje broj religioznih među mlađim generacijama
