Odlukom Skupštine ŽZH, kojom je jednoglasno podržan nacrt Zakona o srednjem strukovnom obrazovanju i obuci u ZHŽ-u, a koji je u proceduru uputila Vlada Županije, otvorene su mogućnosti za realizaciju ključnog koraka u smjeru uvođenja modela dvojnog obrazovanja.
Model bi trebao pružiti odgovor na potrebe tržišta rada te se u znatnoj mjeri usuglasiti i pripremiti s brzim tehnološkim promjenama na tržištu koje traže adekvatan i sinkroniziran odgovor vlasti, obrazovnog sustava i poslovne zajednice, piše Večernji list.
Kao što je poznato, o nacrtu zakona će se u iduća dva mjeseca održati javna rasprava, no već sada vidljivo je kako je izazvao niz pozitivnih reakcija, a poglavito kada govorimo o poslovnoj zajednici koja u novom zakonskom rješenju vidi odgovor na brojna pitanja, kao i mogućnost snažnijeg razvoja u sinergiji s obrazovnim institucijama.
Kao što je poznato, novo zakonsko rješenje uvodi obvezu praktične nastave, vježbi, kao i ferijalne prakse radi primjene stečenih znanja, kao i potrebe za usvajanjem novih vještina, i to u ustanovama za srednje strukovno obrazovanje, ali i kod poslovnih subjekata, a u slučaju da se praktična nastava i vježbe izvode u ustanovi za srednje strukovno obrazovanje i kod poslovnog subjekta, udio praktične nastave u tvrtkama mora biti najmanje 25 posto. Zakon je pritom precizirao kako poslovni subjekti kod kojih bi se obavljala praktična nastava, vježbe i ferijalna praksa imaju obvezu osigurati naknadu i mentorstvo za učenike.
Uvidom u predloženo rješenje vidljivo je kako se visina naknade određuje mjesečno prema ostvarenoj neto plaći u Federaciji u prethodnoj godini, i to u prvoj godini obrazovanja 10 posto, u drugoj 20, trećoj 25 te u četvrtoj godini obrazovanja 30 posto od prosječne neto plaće. Kada bi, hipotetički govoreći, zakon bio primjenjiv u idućoj školskoj godini, to bi značilo da bi učenici završnih razreda, uzimajući u obzir da je prosječna plaća, primjerice, u svibnju iznosila 1384 KM, kod poslovnih subjekata zarađivali 415 maraka.
Naravno, financijski aspekt ovakvog tipa obrazovanja samo je jedan segment koristi, onaj drugi, mnogo vrjedniji i dugoročniji, odnosi se na usvajanje brojnih znanja i vještina kojima učenici nakon završenog obrazovanja mogu biti mnogo konkurentniji na tržištu rada, ali mogu dobiti i priliku brzog pronalaska posla na području Zapadnohercegovačke županije.
To u strateškom smislu govori o stvaranju preduvjeta za dugoročni ostanak i opstanak u Bosni i Hercegovini. Uz to, poslovni subjekt može dodatno učeniku isplatiti naknadu veću od propisane. Ako se praktična nastava provodi u ustanovi za srednje strukovno obrazovanje i kod poslovnog subjekta ili u cijelosti kod poslovnog subjekta, nastavnik praktične nastave dužan je obilaziti učenike tijekom praktične nastave i pratiti ispunjenost nastavnog plana i strukovnog kurikula te ima pravo na plaćene putne troškove.
Uz zaposlenike ustanova za srednje strukovno obrazovanje, svaka od ustanova mora imati i koordinatora praktične nastave koji ima set zadataka – od definiranja broja učenika po obrazovnom profilu koji će praktičnu nastavu realizirati kod poslovnih subjekata pa do suradnje s nastavnikom praktične nastave i mentorom oko načina ocjenjivanja.
Sama obuka, precizirano je, ne može trajati manje od 30 minuta, a ako poslovni subjekt ne može osigurati mentora, nastavnik praktične nastave dužan je pratiti nazočnost učenika na praktičnoj nastavi, pratiti i evidentirati njegov napredak, kao i provedbu plana i kurikula. Usvajanje navedenog zakonskog rješenja imalo bi dalekosežne pozitivne posljedice na razvoj gospodarstva jer bi omogućilo velikom broju mladih ljudi stjecanje kompetencija i strukovnih kvalifikacija uz omogućavanje uključivanja na tržište rada ili pak nastavak obrazovanja.
Definirana su pritom i četiri načina stjecanja kompetencija: teorijskom nastavom općeobrazovnih predmeta, teorijskom nastavom strukovnih predmeta, praktičnom nastavom u ustanovi za srednje strukovno obrazovanje i obuku i/ili kod poslovnog subjekta te drugim oblicima obrazovnog rada koji su propisani kurikulom. Bit nacrta zakona je usuglasiti obrazovne ponude s potrebama tržišta rada, a u tom kontekstu plan je osnivati općinska i gradska savjetodavna vijeća koja bi bila sastavljena od predstavnika ustanove za srednje strukovno obrazovanje i obuku, grada ili općine, predstavnika lokalnog tržišta rada, kao i stalnih članova te predstavnika svih zainteresiranih strana.
Uz to, predviđeno je i da županija osnuje savjetodavno vijeće koje bi pratilo informacije o kretanjima na tržištu rada u pogledu suficitarnih i deficitarnih zanimanja, uz preporuke koje bi se odnosile na upisne politike za svaku školsku godinu. Ozbiljnost kojom Zapadnohercegovačka županija nastupa kada je riječ o reformama obrazovnog sustava daje za pravo donijeti zaključak kako će se raditi o rješenjima koja će iz temelja unaprijediti odnos obrazovnog sustava i poslovne zajednice, a što će, dugoročno, donijeti niz koristi za gospodarstvo općenito, zaključuje Večernji list.
