Situacija se prilično mijenja. Inflacija je učinila svoje, tako da na relativno normalne plaće mnogo manje ostaje za život. Ipak, ljudi su došli radi novca, a ne nekog života ovdje. Stanarine su perverzno visoke. Plaće slabije prate rast cijena – govori nam Dino.
Prije godinu i pol dana razgovarali smo s Dinom Klepom, najpoznatijim gastarbajterom, čovjekom kojeg na društvenim mrežama prati više od 200 tisuća osoba, piše Večernji list BiH.
Brojnima je ovaj Jablaničanin pomogao u životu, osobitom na tom početku u Njemačkoj. Oko 30 tisuća je onih koji su našli posao zahvaljujući njegovoj podršci i u tim gabaritima vjerojatno spada u svjetske rekordere. Ovih dana, dok nam ljeto lagano bježi u nepovrat za ovu godinu, razgovarali smo s Dinom o situaciji u Njemačkoj. U uvodu, kako se ljeto bliži kraju, a dijaspora se vraća pomalo svojoj “drugoj” kući, Dino nam iz prve ruke govori kakvo je stvarno stanje u Njemačkoj, a ono ne zvuči nimalo dobro.
Manje plate
– Situacija se prilično mijenja. Inflacija je učinila svoje, tako da na relativno normalne plaće mnogo manje ostaje za život. Ipak, ljudi su došli radi novca, a ne nekog života ovdje. Stanarine su perverzno visoke. Plaće slabije prate rast cijena – govori nam u uvodu.
Dino je desetljećima u Njemačkoj. Više od 30 godina radi u humanitarnoj organizaciji “Pomoć čovjeka čovjeku” koju je osnovala njegova majka te je i tako nastavio humanu misiju. Pitamo ga kako je pomagati u današnjem vremenu krize, kad je recesija debelo odškrinula vrata Europe, a iako još nije službeno proglašena, svi osjećamo da je tu.
– Dosta razgovaram s ljudima koji relativno dobro žive, kako našima tako i domaćim Nijemcima. Svi osjećaju neku krizu u zraku i traže plan B. Neki se žele vratiti dolje, neki ići dalje. U Njemačkoj se konstantno priča o krizi ekonomije, industrije. Zbog povećane cijene energenata mnoge tvrtke propadaju ili se sele izvan Njemačke. Onda ovo zveckanje oružjem s Rusima. Prijetnje napada Rusa se tematiziraju kao realna opcija. Mnogo se priča i o tome da je srednja klasa prinuđena dirati u svoju ušteđevinu i koristi je da bi izišla na kraj sa skupoćama. To stvara dodatnu nervozu – iskreno će Klepo.
Kaže i da je sve poskupjelo.
– Razgovarao sam sa susjedima i mnogo obitelji jedva spaja kraj s krajem. Briga za djecu nakon škole plaća se po 250 eura, a na dvoje djece to je 500 eura. Gdje su još stanarine pa izlazak negdje, onda i odlazak na odmor, koji je u Njemačkoj uvijek bio realan. Sve je drastično poskupjelo – priča nam Klepo. Humanitarac za Večernjak kaže i da se sigurnosna situacija uvelike pogoršala. – Prije svega, u porastu je nasilje među mladima. Napadi noževima su enormno porasli. Svaki dan se čita “uboden ovaj, uboden onaj”, i to djeca od 13 do 19 godina – kaže nam Klepo.
Vraćamo se na one iz BiH koje smo i ovog ljeta slušali dok su govorili o tome kako razmišljaju o povratku ovamo, međutim, rijetki su oni koji se stvarno odluče vratiti. Zašto je to tako?
– Koliko god je u Njemačkoj loše, a inflacija nije zaobišla ni Balkan, ovdje se još uvijek više zaradi i ostane nešto. Ali kulturološka razlika je pomalo problem i mnogima najveći poticaj da se vrate. Forsiraju se rodna ideologija, dugine boje, a to naš, većinom tradicionalan narod, iritira. Ali i dalje je euro uvijek draži nego načelo i to je tako – kaže nam Klepo. Za kraj ga pitamo kad bi ova kriza mogla završiti, priča li se u Njemačkoj išta.
I ovo će proći
– Kapitalistički sustav bazira se na krizama kao nekoj vrsti čišćenja, devaluacije. Kao i svaka kriza, kao i koronakriza, i ovo će proći i trebao bi doći veliki uspon. Globalizacija je našla svoj kraj. Njemačka je jedna od država s ekonomijom baziranom na izvozu i to je svima koji prate svjetsku situaciju jasno. Također, mislim da će Balkan, a tu ističem i Bosnu i Hercegovinu, postati ponovno atraktivan, a naravno, ako se uspije stati nacionalizmu barem malo ukraj. Mnogi su spremni graditi svoje i na svojoj rodnoj grudi stvoriti nešto konkretno. Poznajem mnogo ljudi koji u sljedećih pet godina planiraju opet živjeti u zemljama Balkana, koji će se vratiti doma. Razgovaram s ljudima iz BiH, Hrvatske, Srbije…, mnogo ih ima neki plan povratka nakon što zarade još koji euro ovdje i onda bi ti prostori opet mogli oživjeti, a čemu se svi moramo radovati jer su to bogomdana područja za kvalitetan život – kaže u razgovoru za Večernji list Dino Klepo, čovjek čiji su korijeni iz Jablanice, a koji je brojnima u Njemačkoj pomogao da krenu u bolje sutra.