Bosna i Hercegovina je i dalje mnogim izbjeglicama tranzitna ruta prema Zapadnoj Evropi. Sve je više slučajeva da ljudi nikada ne stignu do željenog cilja. Prate ih brojni rizici: krijumčarenje, a nije rijetkost ni smrtni ishod. Jedna od najopasnijih ruta je rijeka Drina. Prije desetak dana odnijela je 12 mladih života, među kojima je bila i devetomjesečna beba. Sigurnu kuću izbjeglice imaju u Tuzli.
Haitem je iz Alžira, do Bosne i Hercegovine je stigao preko Turske, Bugarske, Srbije. Deset dana ništa nije jeo, a i voda koju je pio je bila ona koju nađe na putu. Kako je uspio preplivati Drinu ni sam ne zna. Samo ga je, kaže nam, vodila želja da se domogne zemlje u kojoj će normalno živjeti i raditi i dovesti suprugu i dvoje djece.
“Ja sam spreman. Iz Tuzle idem za Bihać. Tamo ću se naći s prijateljem i tu ćemo preći granicu. Onda ćemo u Zagreb, iz Zagreba ćemo u Sloveniju, a onda u Italiju. Očekujem da ću biti u Italiji za jednu ili dvije sedmice”, kaže Haitem Mohamad, izbjeglica iz Alžira.
Danijel Vasilj, asistent na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Univerziteta u Tuzli u svom je istraživanju došao do zabrinjavajućih podataka.
“Krijumčarske mreže su se jako aktivirale u posljednje vrijeme. Većina načina na koji se prelazi granica, nekad prije su to oni činili samostalno ili u vlastitim aranžmanima. Sada djeluju krijumčari na način da uzimaju ogromna sredstva da bi osigurali prelaz kroz BiH. To vidimo i po vremenu u kojem se zadržavaju u BiH, to je vrijeme jako, jako kratko, što može ukazivati na to da postoje dogovorene, organizirane mreže ljudi koji ih u vrlo brzom vremenu mogu uvesti u BiH, prevesti kroz BiH i izvesti iz BiH”, ističe Vasilj.
Tuzla je jedan od rijetkih gradova u BiH gdje socijalni pedagozi, socijalni radnici, pedagozi i volonteri okupljeni u Udruženje “Margina” dočekuju izbjeglice, osiguraju im topal obrok, toplu vodu, odmor i novu odjeću. U sigurnoj kući imaju mogućnost ostati koliko žele, dobiju svu pažnju i njegu, ali i ljubav koja im najviše nedostaje.
“Sama svjesnost da ćemo pomoći nekome, da smo im pružili krov na par dana, da smo napravili dobro djelo nas gura naprijed i daje nam veću želju za ovim poslom. Moram naglasiti da smo mi kao tim u posljednjih pet godina pružili 200 hiljada razlilčitih usluga i naravno operiramo sigurnim smještajem za ljude u pokretu”, naglašava Elnur Jahić, Udruženja “Margina”.
Semina radi u Sigurnoj kući za migrante već pet godina. Priča nam, često im dolaze i maloljetnici bez pratnje, djeca, bebe i ona uglavnom radi s njima. Svima pružaju zdravstvenu zaštitu, imaju besplatnu pravnu pomoć, a ova sigurna kuća za ljude u pokretu je veliki oslonac i Crvenom križu, Centru za socijalni rad, Uredu za strance te drugim međunarodnim organizacijama među kojima posebno ističu IOM, međunarodnu organizaciju za migracije.
“Mi također u kući imamo i grupni rad, različite radionice. Tu nam pomažu različite kolege, muzičari bez granica. To je jedno divno druženje koje rezultira jako lijepom i pozotivnom energijom”, kaže Semina Salihović, socijalna radnica u Sigurnoj kući.
Međunarodna organizacija za migracije je procijenila da je u posljednjih deset godina više od 30 tisuća migranata nestalo u migracijama prema Zapadnoj Europi. Te brojke pokazuju da je u demokratskim zemljama velika kriza demokracije, a u BiH, da se ljudski život mjeri u novcu.