Jedan od najkontroverznijih energetskih projekata u Bosni i Hercegovini, po svemu sudeći neće biti realiziran. Pripremljeni teren za izgradnju Bloka 7 Termoelektrane u Tuzli je prazan, nova namjena nije određena, a jedan od prijedloga je kreiranje solarne elektrane.
Također, otvoreno je i pitanje odgovornosti za fijasko dugo najavljivane investicije. No, idemo redom.
Iako Elektroprivreda BiH do danas nije zvanično saopćila odluku o raskidu ugovora sa kineskim partnerom, sve dosad prikupljene nezvanične informacije ukazuju na to da do izgradnje Bloka 7 Termoelektrane u Tuzli neće doći.
Ekolozi su od samoga početka govorili da je riječ o investiciji koja je osuđena na propast, prevashodno zbog trendova koji se dešavaju u Evropi i svijetu, a isključuju ugalj iz upotrebe.
“I da se proveo taj projekat, blok bi bio zatvoren i prije nego bi kredit za njegovu izgradnju bio otplaćen. Također, da bi blok isplatio investiciju mora raditi najmanje 40 godina, što nije moguće. Zbog toga, raskid ugovora je nešto najbolje što nam se može desiti, kako ne bismo bacili tih 700 hiljada ili milijardu eura”, kaže za Klix.ba Denis Žiško iz Aarhus centra.
Odluka o izgradnji Bloka 7 Termoelektrane u Tuzli je donijeta 2014. godine, a trebao ga je izgraditi konzorcij kineskih kompanija China Gezhouba Company i China Energy Engineering Group Guangdong Electric Power Desing Institute.
Odluka o izgradnji donijeta prije deceniju
Namjera je bila da se izgradnja finansira kreditom kineske državne banke Eximbank za Elektroprivredu BiH u iznosu od 1,5 milijardi KM. Iz Energetske zajednice su nekoliko puta upozoravali da državna garancija za ovaj kredit predstavlja nedozvoljenu državnu pomoć.
U međuvremenu je za realizaciju ovog projekta već potrošeno 300 miliona KM, od čega je samo za avans dato 200 miliona KM. Značajan problem se desio kada se iz ovog projekta povukla američka kompanija General Electric čija je oprema (kotao, turbina i generator kao ključna oprema) trebala biti u Bloku 7.
General Electric se povukao nakon što je 2020. odustao od učešća u projektima zasnovanima na uglju. Konzorcij dvije kineske kompanije je ponudio izmjenu ugovora – da tu ključnu opremu isporuče kineski proizvođači s evropskom tehnologijom ili licencom. Međutim, Elektroprivreda BiH se tome usprotivio, tvrdeći da tako štiti svoje interese.
Federalni zastupnik Admir Čavalić iz Elektroprivrede BiH do danas nije dobio zvanični odgovor o tome da li je raskinut ugovor. Naglašava da se to opravdava činjenicom da će se u ovom slučaju najvjerovatnije ići u arbitražni postupak te da svaka strana nastoji što manje govoriti u vezi projekta, koji je, prema njegovim riječima, očigledno propao.
“Ovdje imamo pitanje fiskalne odgovornosti, zbog 200 ili 300 miliona KM poreskih obveznika jer Elektroprivredu BiH mi indirektno podržavano iz federalnog budžeta. Gdje je taj novac, šta je sa onih 20 ili 30 miliona KM utrošenih na pripremne radove te šta je sa svim novcem koji je utrošen i u promotivne aktivnosti”, pita se Čavalić.
Navodi da još uvijek nema odgovornih, odnosno krivca za projekat koji je očigledno propao.
“Pitanje je da li će oni ikada odgovarati. Federalni parlament se koristio vješto kada je trebalo, uslovno rečeno, kreirati leđa za Blok 7, s druge strane Vlada FBiH i Elektroprivrda BiH su to diskretno radili mimo preporuka predstavnika Evropske unije i drugih međunarodnih organizacija”, dodaje Čavalić.
Solarna elektrana umjesto bloka na ugalj?
Samo u ovom trenutku Bosna i Hercegovina je bespotrebno uložila između 20 i 30 miliona KM, koliko je potrošeno na pripremne radove. No, da novac u potpunosti ne bi bio izgubljen jedan od prijedloga je da se promijeni namjena uređenog zemljišta na kojem je trebao biti formiran Blok 7.
“Taj plac je izuzetno povoljan za solar. On je poravnjan, priključak je tu, a čak i da privremeno postave solarnu elektranu isplatilo bi im se. Umjesto da raste korov, oni mogu postaviti solarne panele dok u konačnici ne smisle šta će dalje”, ističe Žiško.
Tuzlanski Blok 7, trebao je biti snage 450 MW električne i 270 MW toplotne energije, a ocijenjen je najvećim poslijeratnim projektom Elektroprivrede BiH i jednom od najvećih investicija u našoj zemlji.
(Klix)