Poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini su zabrinuti nakon vijesti da bi Hrvatska, zbog suše koja je uništila više od 80 posto roda šećerne repe, mogla ostati bez šećera. Budući da je Hrvatska jedan od glavnih snabdjevača šećerom za bh. tržište, očekuje se da će nestašica i rast cijena itekako utjecati na Bosnu i Hercegovinu. Građani već osjećaju posljedice suše kroz povećanje cijena povrća, što dodatno opterećuje ionako izazovne ekonomske uslove.
Stojan Marinković iz Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske naglašava da je problem dodatno otežan jer Bosna i Hercegovina već neko vrijeme ne proizvodi vlastiti šećer.
“Žalosno je da mi kao zemlja nemamo vlastitu proizvodnju šećera, jer je šećerna repa jedna od najprofitabilnijih poljoprivrednih kultura,” ističe Marinković.
Na pijacama se već osjeća nestašica određenih vrsta povrća, a prodavači potvrđuju da je zbog suše sve teže nabaviti povrće. Mileva Vukmir, prodavačica na banjalučkoj tržnici, kaže da je suša utjecala na sve:
“Prodaj šta imaš i ćuti. Cijene su, naravno, porasle.”
Poljoprivredni proizvođači također potvrđuju teške uvjete. Radenko Arsenović iz Bijeljine kaže da su usjevi, posebno krompir, pretrpjeli velike štete zbog vrućine.
“Krompira nema, istrulio je zbog vrućine, niko ovo ne pamti,” kaže Arsenović.
Cijene povrća, kao što su zelena salata koja košta 10 KM i karfiol po 8 KM, pokazuju koliko su posljedice suše ozbiljne. Ovi troškovi najviše pogađaju krajnje kupce, građane Bosne i Hercegovine. Ekonomski analitičar Zoran Pavlović već neko vrijeme upozorava da se Bosna i Hercegovina mora okrenuti vlastitoj proizvodnji hrane.
“Strategija podrške poljoprivredi je katastrofalna. Ukoliko proizvođači traže 35 feninga po kilogramu pšenice, to treba platiti bez razmišljanja,” kaže Pavlović, ukazujući na problem uvozne zavisnosti i nedostatak adekvatne podrške domaćoj proizvodnji.
Sve ukazuje na to da Bosnu i Hercegovinu čeka još jedna teška jesen i zima, s nesigurnim snabdijevanjem i rastućim cijenama, što će dodatno opteretiti ionako težak ekonomski položaj građana.