Septembar je vrijeme kada smo svi pod pritiskom – povratak s godišnjih odmora, početak nove školske godine – ljudi ulaze u poznati “ritam obaveza”, i svi su pod većim ili manjim stresom. Kako se nositi sa stresom i podići život na viši nivo, o tome je u emisiji Novi dan govorila Marina Bakić, psihologinja i trenerica neuro lingvističkog programiranja.
Život je prepun raznih “moranja”, i to je realnost za koju niti jedno pozitivno psihološko stanovište ne može učiniti da nestane. Riječ “moram” svakodnevno je prisutna u našem govoru, a spisak stvari koje “moramo” je dug.
“To nam je nešto ‘moram, moram, moram’, ali moramo malo i demistifikovati to ‘moram’. Imala sam nedavno jednu klijenticu koja je upravo došla sa tim problemom moranja svega i svačega – moram svaki dan mužu skuhati ručak, moram obići starije roditelje, moram raditi posao koji mi nije baš potaman. Međutim, kada smo radili, zapravo smo došli do zaklučka da posao koji radi, radi zbog toga što ona to hoće, iako ima mogućnost da napreduje, ali ovo donosi neku zonu komfora. Zatim, roditelje obilazi zato što ih voli, a ne zato što mora, a muž apsolutno nije očekivao da svaki dan bude ručak. Tako da hoću da kažem da puno toga mi sami umislimo da moramo, a potrebno je samo da se zapitamo je li stvarno moramo, šta će se desiti ako to ne uradimo, šta će se stvarno desiti, da pomislimo kako bi nam to izgledalo poslije određenog perioda to što mi pod moranje stavljamo, da li to radimo iz ljubavi ili možda zaista postoji neko moranje itd.”, pojašnjava psihologinja.
Kako upravljati stresom?
Sve više ljudi izloženo je svakodnevnom stresu. Govoreći o pravom značenju stresa, Bakić ističe kako je to alarm ljudskog organizma koji nam daje neko upozorenje.
“To je alarm koji nas upozorava, javlja se onaj signal – bori se ili bježi. Međutim, to je u situacijama gdje nam je ugrožen život. Naš alarm se pali i onda jednostavno imamo potrebnost, odnosno adrenalin skače. Međutim, to se dešava upravo zato što mi situacijama koje nisu zaista realno opasne dajemo značenje opasnosti. I onda naravno, kada mi neku situaciju proglasimo opasnom i teškom, da dolazi do naleta adrenalina i dolazi do naleta stresa. Ja volim često reći, ko drži čekić u svemu vidi ekser. Tako da, samo je pitanje kako mi značenje dajemo stvarima i kako gledamo na određene situacije”, dodaje Bakić.
Ipak, ističe, stresom je moguće upravljati. Postoje razne tehnike za nereaktivnost, odnosno načini da reagujemo pametnije i odgovornije prema sebi.
“Sva patnja nestaje onda kada mi naučimo da se odvojimo od svojih misli. Kada naučimo da mi nismo naše misli i da možemo da se distanciramo od njih. Dakle, u situacijama kada mislimo da je nešto grozno, da je katastrofa, hajde malo stanimo, zastanimo i posmatrajmo to iz druge perspektive. Pogledajmo da li je to zaista tako. Da li je to što mislimo u tom momentu zaista istina? Šta će se zaista strašno desiti? Da li mi malo u tim momentima lažemo sebe? Šta nam je uopšte korisnije da mislimo u tim momentima? Moramo prihvatiti odgovornost i shvatiti da između nas i naših misli postoji prostor i upravo taj prostor je prostor naše odgovornosti gdje mi odlučujemo kako ćemo se ponašati”, pojašnjava psihologinja.
Život je moguće podići na veći nivo, kaže, a prvi korak je uvijek da prepoznamo šta radimo sebi svaki dan.
“Mi smo biće ponavljajućih obrazaca i stalno ponavljamo iste stvari i dobijamo iste rezultate. Evo za početak da prepoznamo šta je naš standard. Dakle, ono što radimo svaki dan, ono kako se osjećamo, to je naš standard koji mi sami sebi postavljamo u životu. I ako vi sada osjećate neki grč u sebi, ako svaki mjesec dočekate platu sa praznim novčanikom, ako konstantno ulazite u neki konflikte, to je standard po kojem vi živite svoj život. I samo je potrebno da prepoznate kako se osjećate, a kako se osjećate kada pomislite na ono svoje željeno stanje, na ono što vi u stvari znate da jeste. I onda prepoznate koja je to emocija, prepoznate taj mir, prepoznate tu slobodu i vi gledate da svaki dan fokus prebacujete na to vaše pravo ‘ja’, ili kako ja volim reći, to vaše više ‘ja’ i živite svjesni život”, zaključuje psihologinja Bakić.
