Desno-populistička Slobodnjačka stranka Austrije (FPÖ) je prema prvim prognozama na temelju prebrojanih glasova pobjednik izbora za novi saziv austrijskog parlamenta – Nacionalnog vijeća (Nationalrat), ali je otvoreno hoće li dobiti mandat za sastavljanje vlade.
Prema prvim rezultatima, koji se temelje na prebrojanim glasovima – koje je objavio austrijski javni servis ORF – FPÖ je osvojio 29.1 posto glasova i time prvi put postao najjača stranka u austrijskom parlamentu. Time je i prvi put nakon 79 godina, kada su na vlast došli nacisti, jedna krajnje desna stranka pobijedila na izborima u Austriji.
Herbert Kickl, vođa FPÖ-a, koristi izraz “Volkskanzler”, što se prevodi kao “narodni kancelar”, da opiše sebe. Taj je izraz korišten od strane nacista za njihovog vođu Adolfa Hitlera, a prvi vođa FPÖ-a, Anton Reinthaller, koji je tu funkciju obnašao od 1956. do 1958., bio je bivši nacistički dužnosnik i SS časnik.
Vladajuća Narodnjačka stranka Austrije (ÖVP) je pretrpjela veliki gubitak glasova u usporedbi s posljednjim izborima i s 26.3 posto osvojila 11.1 posto manje nego prije četiri godine.
Socijaldemokratska stranka Austrije (SPÖ) je s 20.6 posto ostvarila jedan od najslabijih rezultata u svojoj povijesti. Stranka Zeleni, koja se trenutno nalazi u koalicijskoj vladi na saveznoj razini s narodnjacima, ostvarila je 8.6 posto, a liberalna stranka Neos 8.8 posto.
Ostale stranke nisu uspjele prijeći izborni prag
Ostale stranke, poput Komunističke stranke Austrije, nisu uspjele prijeći izborni prag od četiri posto.
Iako bi se rezultati, zbog činjenice da još nisu prebrojani mnogi glasovi u većim gradovima, u kojima FPÖ tradicionalno ne uživa najveću podršku, mogli promijeniti tijekom izborne večeri, analitičari već sada polaze od kompliciranog sastavljanja vlade.
ÖVP je, doduše, prije izbora izrazio otvorenost za suradnju sa slobodnjacima, s kojima su već bili u koaliciji na saveznoj razini, ali samo pod uvjetom da predsjednik FPÖ-a Herbert Kickl, koji je poznat po svojim ekstremističkim stavovima, ne uđe u vladu.
Polazi se od toga da FPÖ, čiji je kandidat Kickl najavljivao da će postati “narodni kancelar”, pojam koji se do sada pripisivao jedino Adolfu Hitleru, neće pristati na uvjete narodnjaka. S obzirom na to da su ostale stranke najavila kako ne žele ulaziti u koaliciju sa slobodnjacima, izgledna je jedino koalicija narodnjaka i socijaldemokrata u kombinaciji s Neosom ili Zelenima.
Moglo je glasati preko 6 milijuna Austrijanaca
6.3 milijuna građana Austrije s pravom glasa je moglo do 17 sati dati svoj glas. U oči upada i velik broj birača koji su svoj glas dali pismenim putem.
Posljednje četiri godine Austrijom je vladala koalicija narodnjaka i Zelenih s kancelarom Karlom Nehammerom na čelu vlade.
Austrijski predsjednik Alexander van der Bellen je najavio da neće podržati stranke koje su “duboko antieuropske i koje podržavaju ruski rat protiv Ukrajine”, aludirajući time na FPÖ. Van der Bellen može teoretski mandat za sastavljanje vlade dati i narodnjacima ako smatra da imaju izgleda za sastavljanje stabilne vlade.
Slobodnjaci su se nakon tzv. Ibiza afere, zbog koje se raspala narodnjačko-slobodnjačka koalicijska vlada Sebastiana Kurza, relativno brzo oporavili, i to prije svega stajanjem na stranu protivnika zaštitnih mjera tijekom pandemije koronavirusa, negiranjem klimatskih promjena, ali i zaoštravanjem svoje antimigracijske politike.
ÖVP je posljednjih tjedana uoči izbora ojačao svoje vrijednosti u ispitivanjima javnog mnijenja zbog čestog pojavljivanja kancelara Nehammera u poplavama pogođenim područjima. Narodnjaci su također i pitanje blokiranja ilegalnih migracija ponovno vratili u prvi plan.