Napad Hamasa, 7. listopada 2023., kao i izraelski odgovor koji je uslijedio, promijenili su stratešku ravnotežu Bliskog istoka, ali i značajno utjecali na američku vanjsku politiku. U trenutku kad je svijet s nevjericom promatrao snimke terorista koji ulaze u Izrael, američki predsjednik Joe Biden obećao je nepokolebljivu potporu svojem bliskom savezniku. No, događaji koji su uslijedili stavili su na kušnju odnos koji se dotad činio gotovo nesalomljivim.
Američki diplomati, s državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom i direktorom CIA-e Williamom Burnsom, mjesecima su pokušavali razgovore Hamasa i Izraela usmjeriti prema dogovoru kojim bi se osigurao prekid vatre u pojasu Gaze i oslobađanje izraelskih taoca. No, nijedna od strana nije pokazala pretjeranu želju da se to uistinu i postigne. To je ostavilo Washington sve više frustriranim.
Biden je otvoreno pokazivao da je nezadovoljan Netanyahuovom tvrdoglavošću i odbijanjem konstruktivnog rješenja. Istodobno, SAD se odazivao na izraelske pozive u pomoć kad god je to zatrebalo, a posebno tijekom dva izravna iranska napada na izraelsko tlo. U travnju i prošlog tjedna, američka vojska pomogla je svojim izraelskim kolegama oboriti iranske dronove i balističke projektile te spriječiti veću štetu. SAD je također ponovno bombardirao hutiste u Jemenu, koje financira i podržava Iran, a koji su od listopada napadali međunarodne brodove u Crvenom moru.
Za to vrijeme, podjela unutar Demokratske stranke postajala je sve veća. Kako su mjeseci odmicali, a Bidenova podrška Netanyahua je ostala ista, unatoč tome što izraelske snage drže Gazu pod opsadom, nastavljaju širiti naselja na Zapadnoj obali i eskalirati situaciju, tako je rastao broj ljudi koji su prosvjedovali protiv američke potpore Izraelu. Propalestinski prosvjedi na američkim sveučilištima proširili su se diljem svijeta, i u nekim se trenucima približili antisemitskim sentimentima. Tisuće arapsko-američkih glasača odbilo je podržati Bidena na predizborima, a postoji mogućnost i da će odbiti podržati Kamalu Harris na predsjedničkim izborima, što bi moglo ugroziti njezine izglede za ulazak u Bijelu kuću.
Demokratsku stranku posebno zabrinjava Michigan, jedna od ključnih saveznih država, koja ima veliku arapsko-američku zajednicu. Nakon što je Biden izašao iz utrke, Harris je preuzela njegove probleme i pokušava balansirati između podrške Izraelu i palestinskim civilima. Više od 41.600 Palestinaca je ubijeno, a gotovo 60 posto zgrada u Gazi je uništeno ili oštećeno od prošlog listopada.
“Diplomatski rad koji obavljamo s izraelskim vodstvom dio je kontinuiranog napora u kojem jasno iznosimo naša načela, uključujući potrebu za humanitarnom pomoći, okončanjem sukoba, te dogovorom koji bi omogućio oslobađanje talaca i postizanje primirja. Nećemo prestati vršiti pritisak na Izrael i regiju, uključujući i arapske vođe”, izjavila je Harris u intervjuu za CBS.
Američki analitičari procjenjuju da Netanyahu računa kako će na izborima pobijediti Trump, jer je on dosad, za razliku od svoje demokratske suparnice, otvorenije podržavao izraelskog vođu, pa čak i njegovu ideju da napadne iranska nuklearna postrojenja, što mnogi smatraju opasnim potezom, koji bi u rat mogao uvući SAD.
