Slučaj kamenoloma u Donjoj Jablanici otvorio je niz sličnih pitanja u cijeloj Bosni i Hercegovini. Brojni ekološki aktivisti su nakon razornog nevremena, u kojem je poginulo više od 20 osoba, u našoj zemlji intenzivirali svoju borbu. Traži se hitno preispitivanje koncesija za kamenolome, solarne i mini hidroelektrane, kao i hitno donošenje zakona o šumama na nivou Federacije. Može li slučaj iz Donje Jablanice pokrenuti talas promjena, kada je riječ o zaustavljanju zloupotrebe prirodnih resursa u Bosni i Hercegovni?
Građani i aktivisti širom BiH traže preispitivanje i poštravanje dodjele koncesija u njihovim sredinama kako ne bi doživjeli sudbinu Donje Joblanice.
Posljednji protest održan je u selu Miljkovići, na cesti Mostar – Čitluk, gdje su aktivisti naglasili da se dešavaju masovne prenamjene državnog šumskog i poljoprivrednog zemljišta u građevinsko zemljište. Pitaju se kako je moguće da je investitor dobio dozvolu ako nema legalan pristupni put do solarnog postrojenja.
MARIO ĆOSIĆ, predstavnik neformalne grupe građana
“Tražim da neko hitno zaustavi investitora, u ovom slučaju to je Marč d.o.o, graditelj, kako bi se sproveo upravni spor. Ako su oni upravu, da imaju priključak, nek nastave raditi, ali sve je izvjesno, i ono što je dostavljeno iz Autocesta Federacije, da oni nemaju dozvolu za priključak na magistralni put.”
Ekološki aktivisti naglašavaju kako oni nisu protiv razvojnih projekata i investicija, ali zahtijevaju da se traži i uvažava mišljenje stručnjaka, a posebno glas mještana. Podsjećaju i na Nepostojanje zakona o šumama na nivou Federacije i Hercegovačko-neretvansog kantona što ostavlja otvoren prostor za slobodnu sječu šume u enormnim količinama, a bez nadzora i sankcija.
ADNAN ĐULIMAN, Eko centar Blagaj
“Jer oni znaju strašno puno i znaju generalno dosta. Oni tu žive i borave i znaju koji tu može biti uticaj rijeka i kamenoloma i asfaltnih baza i sve te infrastrukture koja je danas vrlo interesantna za kapitalizam.”
LEJLA KUSTURICA, direktorica Fondacije “Atelje za društvene promjene”
“Jedan od prvih logičnih koraka sada bi bio da svaki nivo vlasti u Federaciji, ali i RS,uzme svoje prostorne planove i uzme mapu klizišta i da vidi da li na području klizišta se planiraju neke male ili velike hidroelektrane, rudnici ili kamenolomi. Takvi projekti moraju biti automatski poništeni i stopirani i ukinuti da ne bismo za pet godina bilježili neku katastrofu.”
Za donošenje odluka ključna je suradnja svih nivoa, smatraju u Ministarstvu trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanskog kantona.
EMIL BALAVAC, ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK
“Mi moramo svi zajedno sjesti. Svi kantoni, opštine, zajedno sa Federacijom u narednom periodu da razgovaramo kako i na koje načine regulisati ove oblasti, da postrožimo mjere za izdavanje dozvola i da to budu dozvole koje će se svake godine ili svake druge provjeravati, a ne ova dozvola izda se jednom, pa traje do beskonačnosti.”
Mnogobrojna klizišta srušila su i ugrozila kuće u Buturović polju. Stručnjaci upozoravaju da bi jedan od uzročnika mogle biti mini hidroelektrane protiv kojih se mještani i aktivisti bore godinama.
SANEL RIĐANOVIĆ, profesor zoologije i ekologije
“Ja godinama se bavim tom problematikom i uvijek sam bio protiv i kao aktivista i kao profesor. Vidjeli smo na primjeru rijeke Doljanke šta priroda može da uradi ako poremetimo taj ekosistem. Priroda vraća svom silom ako mi uništimo ono što je ona stvarala milionima godina.”
Riđanović je podsjetio i na slučaj obrušavanja kamenoloma u mostarskoj Bijeloj u aprilu ove godine koji još nije saniran. Upravo u ovom slučaju tužilaštvo HNK je ovih dana formiralo predmet, te su u fazi prikupljanja cjelokupne relevantne dokumentacije, nakon čega će biti saslušani svjedoci, provedena sva potrebna vještačenja, a sve kako bi se utvrdilo postoje li u konkretnom slučaju elementi krivičnog djela.