Antarktik je zemlja, ne samo leda, već i vatre. Naučnici zato istražuju neposredne i dugoročne prijetnje smještene u dvije najveće magmatske „Pandorine kutije” na kontinentu.
Ispod antarktičke ledene ploče skriveno je više od 100 vulkana, a istraživači traže podatke o tome kako bi topljenje leda moglo utjecati na njihovu aktivnost.
Erebus, planina visoka 3.800 metara, nalazi se samo 40 kilometara od stanice McMurdo, najveće istraživačke baze na Antarktiku.
Drugi, Mount Wash, dao je uznemirujuće nagovještaje da je gubitak leda izazvao erupcije. Sada su istraživači usmjerili pozornost na oba vrha kako bi saznali više o neposrednim i dugoročnim prijetnjama.
Senzori postavljeni ovog mjeseca duž ruba Erebusa mogli bi pomoći istraživačima da razumiju prijetnju koju aktivni vulkan predstavlja za McMurdo i obližnju zračnu bazu Scott na Novom Zelandu.
Planina Erebus inače svaki dan izbaci oko 80 grama zlata u hladan antarktički zrak.
Planirana terenska kampanja ovog mjeseca za Vaish istražit će moguće utjecaje klimatskih promjena koje bi mogle ponovno probuditi vulkane okovane ledom, čiji bi vrući, eruptivni izljevi mogli ubrzati gubitak leda u novoj, opasnoj povratnoj petlji.
“To je veliki rizik”, kaže Matthew Zimmerer, geokronolog na New Mexico Institute of Mining and Technology (NMT).
Erebus je samo 20 minuta vožnje helikopterom od McMurda, tako da od 1960-ih znanstvenici proučavaju vulkan i rezervoare lave koji se vijugaju kroz njega, povremeno izbacujući “bombe” rastaljenog kamenja.
“Seizmometri postavljeni u blizini vrha otkrili su mnogo o Erebusovom plitkom kanalu magme. Ali jaki vjetrovi ometali su instrumente zvukom dublje magme. Tražimo vrh sustava magme koji se proteže možda 150 kilometara u unutrašnjost”, kaže Rick Aster, geofizičar sa Sveučilišta Colorado State.
Istraživački tim odletio je prošlog mjeseca u Erebus kako bi započeli ukopavanje novog seizma seizmometra koji će biti zaštićen od buke vjetra.
“Nije bilo lako. Kompresor od pola tone potreban za pogon velike zračne bušilice bio je pretežak za njihov helikopter. Dakle, nakon što su se prilagodili razrijeđenom zraku blizu vrha, tehničari su počeli kopati prvu od četiri rupe, svaka duboka metar, lopatama i ručnim bušilicama. Jednog dana bilo je -59 stepeni Celzijevih”, kaže Glen Mattioli, potpredsjednik instrumentacije u EarthScope Consortiumu, koji upravlja mrežom seizmometra.
Zaštićeni od vjetra, seizmometri će prenositi svoje podatke u stvarnom vremenu i raditi kroz mrak antarktičke zime, omogućujući kontinuirano praćenje opasnosti.
Vulkani rijetko imaju otvoreno jezero lave duže vrijeme, a kamoli desetljećima, poput Erebusa. Ali kada se dogodi, smatra se da djeluje kao ventil za rasterećenje, sprječavajući povećanje pritiska.
“Erebus nam pomaže razumjeti kako bi mogla izgledati aktivnost drugih vulkana u regiji”, kažu istraživači.
Istraživači se ovog mjeseca spremaju vratiti na područje Vejše u potrazi za još kamenja i podataka. Tim se nada da će idućih godina posjetiti i druge vulkane kako bi istraživanje utjecaja topljenja leda bilo sveobuhvatnije.
Još uvijek je nejasno koliko brzo bi vulkani reagirali na smanjenje ledene ploče, a jedan vulkan koji bi eruptirao ispod leda ne bi uzrokovao dodatno topljenje. Ali ako bi se to dogodilo velikom broju vulkana, uspostavila bi se povratna sprega s gubitkom leda, što bi dovelo do posljedičnog porasta razine mora.
“Ako je tako, emisije stakleničkih plinova mogle bi tako utjecati i na najudaljenije vulkane na planetu – što bi zauzvrat moglo utjecati na sudbinu čovječanstva”, ističu naučnici.